Politika

Neočekivana sila iz Vašingtona rješava stvar: Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd

Oduvijek su imali ulogu u dijalogu Beograda i Prištine, nekad manje a nekad više javnu, ali se posljednjih dana Sjedinjene Američke Države sve aktivnije uključuju u razgovore o rješenju kosovskog pitanja kojima posreduje Evropska Unija (EU).

Neočekivana sila iz Vašingtona rješava stvar: Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd
FOTO: LEO SKRINJARIC/YOUTUBE/SCREENSHOT

Specijalni izaslanik Stejt departmenta Gabrijel Eskobar poslednjih dana rame uz rame sa specijalcem EU Miroslavom Lajčakom lobira za postizanje konsenzusa i rješavanje krize na Kosovu, pa je pitanje da li SAD za stalno zadržava takvu poziciju?

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Uslijedile su varnice koje su prijetile da prerastu u požar, koji su ugasile SAD i EU, a ostalo je samo sedam dana za dogovor do 1. septembra i najavljenog sprovođenja reciprociteta.

SAD došla i ostaje?

U svemu tome SAD pojačala svoju ulogu, o čemu svjedoči da su se oba glavna pregovarača, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Kurti pred nastavak dijaloga sastali sa Eskobarom u Briselu.

FOTO: BUDUCNOSTSRBIJEAV/INSTAGRAM SCREENSHOT
FOTO: BUDUCNOSTSRBIJEAV/INSTAGRAM SCREENSHOT

Kako je susret bio fijasko a dijalog nije pokrenut sa mrtve tačke, Eskobar nije sišao sa scene, krenuo je sa Lajčakom u posjetu Prištini, pa Beogradu. Njegova uloga na tom putu biće, kako je najavljeno iz Stejt departmenta, da podrži dijalog dve strane.

A uloga SAD se možda neće zastaviti samo na Eskobarovom posredovanju, iz Stejt departmenta je najavljeno da je i američki državni sekretar Entoni Blinken spreman da se uključi u dijalog ako bude potrebno.

Da li sve ovo znači da SAD “preuzimaju” ulogu ili će se i dalje uključivati s vremena na vrema, kada je potrebno?

“Problem se reši tek kad se uključe SAD”

Govoreći o tome, Dimitrije Milić programski direktor Novog trećeg puta podsjeća da su problemi na Balkanu riješeni tek onda kada se SAD uključila.

– Američki predsjednik Džo Bajden je još u svojoj kampanji za predsednika 2020. govorio da jedan od pet regiona kojima će posvetiti pažnju u spoljnoj politici je Zapadni Balkan. U tom kontekstu se javlja i pojačano interesovanje Amerike i za rješavanje kosovskog pitanja. Većina problema koji su našli rešenje u našem regionu u prethodnih tridesetak godina desili su se tek kada su se SAD direktno uključile, od BiH 1990-ih do pitanja imena Sjeverne Makedonije – podsjeća on.

Pročitajte još

U slučaju Kosova ta važnost je dodatno naglašena, ističe on, jer je uticaj Vašingtona na Prištinu najveći u odnosu na ostale važne sile. Ukoliko SAD ne uspeju da dovoljno pritisnu Prištinu i poguraju dijalog napred, to neće uspeti bilo koja druga država. Srbija mora da investira svoje maksimalne kapacitete na predstavljanje svog ugla gledanja Vašingtonu ne samo u smislu administracije predsednika, već i u Senatu i Predstavničkom domu, jer i male promene u američkoj spoljnoj politici mogu da naprave solidnu razliku u rezultatu dijaloga i pozicije Srbije – napominje Milić.

Uz Eskobara, i ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil je ovih dana glasan u izjavama i isticanju da je potreban kompromis, i poslednjih dana zalagao se za formiranje Zajednice srpskih opština, na čemu insistira Beograd.

“Raste zainteresovanost za dijalog”

FOTO: 
FILIP SINGER/EPA
FOTO: FILIP SINGER/EPA

Na to ukazuje Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije i ocenjuje da raste zainteresovanost SAD za dijalog.

– Od dolaska Bajdenove administracije jedan od važnijih ciljeva Vašingtona po pitanju pregovora je da deluju sinhronizovano sa Briselom, i tako da sa Lajčakom čini “duet” kad je potrebno ali i da ostavi prostor EU ako je Brisel sposoban da pomogne nekom proboju u pregovorima. S obzirom na tekuće stanje možda se nazire nešto aktivnija uloga Vašingtona, mada Eskobarove izjave i pomenuti sastanci nisu nužno jasan signal u tom smijeru, bilo je toga i ranije. Ali se svakako čini da im raste zainteresovanost za pitanje pregovora – ističe Igrutinović.

Varnice između Beograda i Prištine rasplamsao je Kurti, kada je Vlada najavila da će od 1. avgusta početi sprovođenje odluke kojom se Srbi koji žive na sjeveru Kosova primoravaju da koriste registarske tablice izdate u Prištini.

Ličilo je da se neće završiti samo na varnicama, pošto su Srbi kao odgovor na to postavili barikade na administrativnim prelazima, ali su mogući “požar” predupredili KFOR, EU a ponajviše Sjedinjene Američke Države. Tamošnji ambasador SAD Džefri Hovenijer izdejstvovao je da se problematična odluka odloži do 1. septembra.

Vučić i Kurti su se u Briselu sastali prvi put posle više od godinu dana u Briselu, ali nikakav dogovor tim povodom nije postignut, piše Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu