Kolumne

Neodoljive karte u "Tajnoj istoriji"

Kao mladić, sa nepunih sedamnaest godina, jedno ljeto sam proveo kod rodbine u njihovoj kamp kućici u Donjoj Lastvi pored Tivta.

Vladimir Đurić Đura
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Lijepo mediteransko mjestašce, djelovalo je kao meka za paradajz turiste, boljestojećih socrealističkih porodica sredinom sedamdesetih, ali i za pripadnike nove umjetničke elite. Tako sam jedne večeri upoznao neobičnu ekipu umjetnika iz Beograda i Zagreba, koji su me pozvali u njihovu kuću da igramo poker. Sklon avanturi krenuo sam s njima u kamenu kapetansku kuću Nenada Mikalačkog  Djanga, kasnije poznatog strip ilustratora u Holandiji.

Sve je odisalo boemskim stilom, brokatni namještaj, veliki sto od orahovine, vino u buteljama i sitni kamenčići sa plaže. Pored mene i  Djanga, partiju pokera su igrali njegovi stari prijatelji, raskalašni muzičar, perkusionista, kasnije zvijezda etno balkanske scene Nenad Jelić Seksi i genijalni ilustrator Igor Kordej. Njih trojica su bili uvrnuta ekipa, koja je uživala u vinu i pokeru. Trebao im je četvrti za poker, pa su me našli kako bacam kamenčiće na plaži.

Bila je to jako čudna partija koju smo igrali s malim kamenčićima, kao da su grumeni zlata. Svi su se unijeli u igru. Bilo je davno i sjećam se samo da sam izgubio sve kamenčiće kako je partija odmicala. Krenuo sam kući, a kako sam izašao napolje neko od momaka je s prozora na mene prosuo kofu punu vode. Onako mokar u toploj noći otišao sam kod rođaka.

Stoga sam godinama pratio radove pomenutih umjetnika, mada ih više nikada nisam sreo.  Django je napisao scenario, a Kordej nacrtao zanimljivu grafičku novelu “U zoni sumraka”. No djelo “Tajna istorija”, koje me je zaista oduševilo, napravio je Igor Kordej prema scenariju Žan Pjer Pakoa. Ova strip saga ima do sada trideset i pet nastavaka. Kada sam počeo da čitam “Tajnu istoriju” sjetio sam se famozne epizode iz svoje mladosti sa kartama iz Donje Lastve.

Karte su zapravo glavni junak serijala “Tajna istorija”. U pitanju su zapravo četiri karte sa Runama kao magičnim simbolima, koje kada se ujedine imaju veliku moć, koju može da upotrijebi ili zloupotrijebi onaj ko ih posjeduje. Pet besmrtnika – gnostičkih Arhonta, braća Dio, Erlin i Gijom De Leće, te sestre Reka i Aker kroz čitavu istoriju igraju igru sa tim kartama, tako što direktno utiču na najznačajnije istorijske događaje. Njihove udružene karte pomogle su Mojsiju da podigne more i napravi prolaz jevrejskom narodu iz Egipta ka obećanoj zemlji, već u prvoj epizodi “Tajne istorije”. U nultoj epizodi, koja je prije par godina obnavljena po imenu “Tot”, govori se o egipatskom božanstvu, koji je po legendi i tvorac magičnog špila karata koje su kasnije postale poznate kao Tarot.

Karte odlučuju o sudbinama brojnih mističara i tajnih organizacija kroz istoriju, od templara, preko malteških vitezova, masona, nacističkog udruženja “Tula”, kojim rukovodi Rudolf Fon Zebotendorf, sve do napada terorista Al Kaide na kule bliznakinje 11. septembra, ili još dalje – do buduće trke u svemir velikih sila. Zli Arhonti Reka, De Leće i Dio svojim kartama pokušavaju da unište svijet, odgovaraju im dobri Erlin i Aker.

Kordejeve grafičke bravure sa kartama čine ovu strip novelu “umjetnošću najvišeg ranga”. Dobro je da me je neko od njih onomad pljusnuo ‘ladnom vodom da me podsjeti na komplikovani zakulisni poredak stvari.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu