Nacrtom zakona predviđeno je da će se početi primjenjivati godinu dana nakon stupanja na snagu.
– Da bi VSTS mogao da počne sa radom, potrebno je obezbijediti prostorne, materijalne, tehničke i kadrovske uslove koji su neophodni za funkcionisanje Savjeta. Takođe, mora se provesti procedura imenovanja članova Savjeta te formirati komisije i radna tijela koja su neophodna za rad, a za realizaciju svih gore navedenih uslova potreban je minimalan period od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Opreza radi, propisivanje roka kraćeg od godinu dana dovela bi se u pitanje i operativno tehnička podrška informacionog sistema pravosudnih institucija (sistema za automatsko upravljanje predmetima – CMS) a za koji trenutno podršku pruža VSTS BiH – navode poslanici u obrazloženju.
U Nacrtu predloženog zakona navodi se da je VSTS samostalan i nezavistan organ u Srpskoj koji se sastoji od Sudskog i Tužilačkog odeljenja.
Imaće 11 članova od koji će se četiri birati iz reda sudija Republike Srpske, četiri iz reda tužilaca, a po jednog člana biraju Vlada RS, Narodna skupština RS i Advokatska komora Srpske.
– Članovi VSTS imaju mandat od četiri godine i ne mogu biti ponovo izabrani na uzastopni mandat. Osoba može biti ponovo izabrana za člana VSTS tek nakon isteka četiri godine od kraja prethodnog mandata. VSTS ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju iz reda članova tog Savjeta, a koji moraju biti sudije ili tužioci i ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda – navodi se u Nacrtu zakona.
U slučaju nezadovoljstva radom predsjednika ili potpredsjednika VSTS, postupak njihovog razrješenja može se pokrenuti na prijedlog jedne trećine članova Savjeta.
VSTS imenuje sudije i tužioce na teritoriji Republike Srpske, daje prijedloge predsjedniku Republike Srpske u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda RS. Takođe, VSTS odlučuje o prestanku mandata sudija, tužilaca, predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika, te vodi disciplinske postupke, utvrđuje disciplinsku odgovornost i izriče disciplinske mjere sudijama i tužiocima.
– Predsjednik suda, glavni tužilac i zamjenik glavnog tužioca imenuju se na mandat od četiri godine i može biti biran na najviše još jedan uzastopni mandat u istom sudu, odnosno tužilaštvu. Po isteku funkcije nastavljaju obavljati dužnost sudije, odnosno tužioca u istom sudu, odnosno tužilaštvu – ističe se u Nacrtu navedenog zakona.
Zakonom je predviđeno da je starosna dob za obavezan odlazak u penziju sudija i tužilaca navršenih 70 godina života, a sudijama porotnicima 72 godine. Sudije porotnici se imenuju na mandat od osam godina i mogu se nakon toga ponovo imenovati, dok se sudije i tužioci imenuju na mandat neograničenog trajanja.
Mandat sudija i tužilaca, kako se navodi u Nacrtu zakona, prestaje u slučaju smrti, podnošenja ostavke, navršenja starosne dobi za obavezan odlazak u penziju, trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti, osude za krivično djelo kojom se izriče kazna zatvora, ili razriješenja s dužnosti iz razloga utvrđenih ovim zakonom.
Zanimljivo je da se rad predsjednika sudova, glavnih tužilaca i zamjenika glavnih tužilaca ocjenjuje tek nakon isteka četverogodišnjeg mandata, dok se rezultati rada sudija ocjenuju najmanje jednom u tri godine, a tužilaca jednom godišnje.
Poslanik SNSD Srđan Mazalica podsjetio je ranije da još u Ustavu Republike Srpske postoji VSTS Republike Srpske, a u Ustavu BiH ne postoji VSTS BiH.
– Mi mislimo da su ovaj sada zakon i sadašnji VSTS neustavni. Ovaj koji mi sada uspostavljamo ima uporište u Ustavu – rekao je Mazalica.
On je naveo da su Nacrtom zakona predviđena kvalitetna rješenja kada su u pitanju disciplinska odgovornost sudija i tužilaca, za koje će biti objavljivani imovinski kartoni.
Na pitanje zbog čega se predviđa da zakon o formiranju VSTS Republike Srpske stupa na snagu tek godinu dana nakon usvajanja, predsjednik Narodne partije Srpske i poslanik ove stranke, Darko Banjac ističe da je riječ o Nacrtu zakona koji nije konačan i koji će se mijenjati.
– Vidjećemo kroz raspravu u NSRS u kom pravcu ćemo otići. Možda ćemo skratiti taj rok, sve zavisi od rasprave, mišljenja i stavova na sjednici NSRS. Moje lično mišljenje je, a to ću reći i u raspravi, jeste da ta odredba mora biti mnogo kraća – kaže Banjac za Srpskainfo.
On dodaje da će se Nacrt zakona svakako naći u javnoj raspravi širom RS, te da mogu iskoristiti to vrijeme da se pripreme svi potrebni akti i čitav sistem za uvođenje VSTS Republike Srpske. To neće biti teško, ističe Banjac, jer je već postojao VSTS RS.
– Isto tako, Srpska već finansira sve sudove i tužilaštva u Republici. Dato nam je pravo po Dejtonu da imamo svoje pravosuđe i mi to pravo koristimo- naveo je Banjac.
Poslanik SP RS, Milan Tubin ističe da ta stranka podržava predloženi Nacrt zakona jer je ponovno osnivanje VSTS RS veoma bitno za sve građane Srpske.
– Niko nije zadovoljan trenutnim stanjem u pravosuđu, kao ni ponašanjem VSTS na nivou BiH. Srpska je imala svoj VSTS i ovo što sad radimo je povratak nadležnosti koje smo imali, a koje su nam u međuvremenu uzete i prebačene na nivo BiH – navodi Tubin za Srpskainfo.
On ističe da po njemu nije sporno to što zakon stupa na snagu tek godinu dana nakon usvajanja jer je „za svaku primenu zakona potrebno određeno vrijeme“.
– Možda on stupi na snagu i ranije, ali ovo je jako bitan zakon i ne treba žuriti jer ako danas nešto pogriješimo, trebaće dosta vremena da se to ispravi. Bitno je istaći da nije riječ o nekoj predizbornoj priči jer da se ovo radi zbog izbora i političkih poena završili bismo taj zakon za dva mjeseca – zaključio je Tubin.
Potpredsjednik NSRS i banjalučki advokat Milan Petković ističe da ne treba nikoga da iznenađuje što će se Nacrt zakona naći u parlamentu već sljedeće sedmice jer je to nešto što je ranije najavljeno.
– Stav političke većine u parlamentu Srpske jeste da VSTS na nivou BiH i pravosuđe na nivou BiH nisu postigli očekivane rezultate i da treba da se formira VSTS Republike Srpske, tačnije, da se vrati jedna od ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH – podsjeća Petković za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu