Društvo

NIKAD VEĆI SOCIJALNI JAZ Jedni se brčkaju na Baliju, drugi KORU HLJEBA traže u kontejnerima

Dok većina radnika svojim platama jedva uspijeva da se prehrani, a mnogi penzioneri preživljavaju zahvaljujući javnim kuhinjama, u BiH ima i građana kojima ama baš ništa nije skupo.

NIKAD VEĆI SOCIJALNI JAZ Jedni se brčkaju na Baliju, drugi KORU HLJEBA traže u kontejnerima
FOTO: D. MILENKOVIĆ/RAS SRBIJA

Tako pojedinci, a da praktično i ne trepnu, kupuju kuće vrijedne preko milion maraka, poslovne prostore čiji kvadrat premašuje 6.000, te stanove koji po kvadratu koštaju i po 4.000 KM.

Po dubini džepa, rame uz rame sa njima su i zaljubljenici u luksuzne limuzine, kojima ništa nije da za jedan automobil iskeširaju i više od 500.000 KM.

A kad dođe vrijeme odmora, svima njima je zajedničko ljetovanje i zimovanje na najegzotičnijim destinacijama, za koje su obični smrtnici samo čuli.

U turističkim agencijama saznajemo da bogataši iz BiH uglavnom ljetuju na Baliju, Sejšelima, Maldivima, te Turskoj, grčkim ostrvima, Kipru, gdje desetodnevni aranžman za jednu osobu ide i do vrtoglavih 10.000 KM. Prosta računica kaže da četiri dana uživanja na nekoj od ovih destinacija koštaju taman toliko koliko godišnje dobije jedan penzioner koji prima prosječnu penziju.

Javna kuhinja

S druge strane, oko 25 odsto domaćinstava u Srpskoj nije u prilici da bar svaki drugi dan ima neki mesni, pileći ili riblji obrok ili vegetarijansku zamjenu. Po statističkim podacima, u RS ima 49.805 siromašnih domaćinstava, čija su mjesečna primanja do 362 marke, te 126.043 siromašnih pojedinaca.

Kako potvrđuju u penzionerskim udruženjima, mnogi njihovi članovi preživljavaju zahvaljujući besplatnom obroku u nekoj javnoj kuhinji ili hljebu koji građani ostavljaju na kontejnerima.

FOTO: Dušan Milenković/Ringier
FOTO: Dušan Milenković/Ringier

Većina njih, ali i radnika, kao i nezaposlenih, sigurno ne zna ni kako izgleda „porše-911 GT2/kupe“, koji je za ukupno 518.500 KM prije par mjeseci kupio jedan srećnik u BiH. Riječ je o, godinama unazad, najskupljem automobilu koji je uvezen u BiH.

Pet najskupljih limuzina koje smo uvezli lane koštalo je čak 2,28 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Foto: Youtube/Screenshot/RAS Srbija
Foto: Youtube/Screenshot/RAS Srbija

Najskuplja prometovana kuća u Srpskoj prošle godine koštala je 1,1 milion KM, dok je godinu ranije cijena najskupljeg prometovanog stana iznosila 631.000, a najskupljeg poslovnog prostora 845.790 KM.

Iako je riječ o ciframa od kojih se vrti u glavi, ne treba zanemariti činjenicu da, pored onih koji jedva preživljavaju, pojedinci zarađuju ogromne pare.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Tako su, prema podacima Poreske uprave RS, pretprošle godine u Srpskoj samo četiri čovjeka ukupno zaradila gotovo 13 miliona KM. Ubjedljivo najveći dohodak prikazalo je jedno fizičko lice iz Bijeljine   oko 8,5 miliona KM po osnovu dohotka od kapitalnih dobitaka, odnosno razlike između prodajne i nabavne cijene onoga što je poreski obveznik prodao.

Potrošačka korpa

Ekonomista Zoran Pavlović kaže za Srpskainfo da mnogi ljudi svojim primanjima ni približno ne mogu da podmire trošak potrošačke korpe.

– S druge strane, mali broj građana enormno zarađuje, i te pare olako troše, jer se nisu namučili da dođu do njih. Ponašaju se po principu „kako došlo – tako otišlo“ – ističe Pavlović.

Dodaje da je socijalna raslojenost u našem društvu ogromna, u dobroj mjeri i zbog toga što poreski sistem nije koncipiran tako da opterećuje bogate, a rasterećuje siromašne.

– Mi već odavno nemamo srednje klase, u koju ne spadaju čak ni poslodavci manjih firmi, jer većina njih posluje na granici opstanka – tvrdi Pavlović.

Multimilioneri

Iako ne postoje precizni podaci koliko u BiH ima milionera ili multimilionera, neka istraživanja ukazuju na to da u ovoj državi živi preko 500 ljudi koji na svojim računima u komercijalnim bankama imaju po milion KM i više. Takođe, tu je i oko 100 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od deset milijardi KM.

S druge strane, u BiH ima preko 440.000 nezaposlenih, dok za platu ispod prosjeka rade skoro dvije trećine zaposlenih, a desetine hiljada radnika od prvog do prvog preživljavaju od minimalca.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije