Banjaluka

Nikad više stranaca, a statistika stagnira: Koliko turista je zaista bilo u Banjaluci za praznike (FOTO)

Banjaluka je već danima puna turista. Koliko tačno, ne zna se, pa se brojkama može samo nagađati. Prvi podaci će, u najboljem slučaju, biti poznati tek krajem ovog mjeseca, ali i oni neće biti potpuni.

Nikad  više stranaca, a statistika stagnira: Koliko turista je zaista bilo u Banjaluci za praznike (FOTO)
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zaključak je da nadležni nemaju stvarnu sliku koliko stranaca posjeti grad na Vrbasu.  

Banjaluka, bar po onome što se vidi ovih dana, ne treba da se žali. Grad je danima bio pun onih koji su ovde htjeli provesti praznike i potrošiti novac. Ulice i prakinzi su bili puni automobila sa stranim registarskim tablicama. Gradom je šetao veliki broj ljudi koji pričaju jezicima koji se ne mogu često čuti u gradu.

Isto tako se mogu čuti i razne konstatacije: „Novu godinu na otvorenom je dočekao rekordan broj ljudi, procjene kažu, za obje večeri ukupno 70.000“, „Smještajni kapaciteti u Banjaluci su svi bili ispunjeni“…

Sve to nameće pitanje koliko tačno turista je boravilo u gradu na Vrbasu krajem decembra i početkom januara. U ovom momentu nadležni ne znaju o kojem broju je tačno riječ. Dostupne informacije su samo procjene.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA

Ta cifra će djelimično biti poznata najranije krajem januara, ali ni tada neće biti potpuna. Nekoliko faktora utiče na to, a jedan od njih je način na koji se ovi podaci skupljaju. S jedne strane, taj postupak zahtijeva određeno vrijeme, a s druge strane, kako poručuju upućeni u ovu oblast, postoji prostor za manipulacije zbog „crnog tržišta“, jer „ne prijavljuju svi sve goste“.

Drugi je činjenica da se u zvaničnu statistiku ne uključuje privatni smještaj, poznatiji pod nazivom „stan na dan“.

Iz Turističke organizacije Banjaluke poručuju da u ovom momentu nemaju precizne, tačnije, nikakave podatke o broju gostiju koji su u Banjaluci boravili tokom tri praznične noći. To su bili udarni dani i tada je definitivno u gradu bio najveći broj turista u proteklih godinu dana.

– Nemamo indikator o dolascima i noćenjima. Mi informacije o tom pitanju dobijamo iz Zavoda za statistiku. Prema podacima iz ove ustanove, informacije iz decembra dobićemo do 31. januara, a podatke iz januara tek zadnji dan februara. Ono što je poražavajuće je da podaci koje dobijemo neće biti tačni, niti će biti približni brojkama koje bi prikazale realnu turističku sliku grada na Vrbasu – rekla je portparol Turističke organizacije grada Banjaluka, Branka Branković, i naglasila da u ovom slučaju nije odgovornost na Zavodu.

FOTO: A.ČAVIĆ/GRAD BANJALUKA
FOTO: A.ČAVIĆ/GRAD BANJALUKA

– Oni dobijaju podatke od vlasnika i menadžera smještajnih kapaciteta koji, evidentno je, ne prikazuju stvarni broj gostiju. Javna je tajna da se ne prijavljuju sve posjete, kao ni tačan broj dana koje turisti provedu u nekom od hotela, motela, hostela ili drugih objekata. U Banjaluci legalno rade objekti koji ne prijavljuju nijedno noćenje ili veliki hoteli prijave mali broj posjeta. Nadležni su svesni odstupanja između zvaničnog i realnog broja turista na ovim prostorima – kazala je ona.

Pročitajte još

Dodala je da se najčešće TOBL detektuje kao krivac koji “ne radi ništa, ne zna broj gostiju”.

– Mi smo samo krajnji konzumenti. Naš posao je da promocijom Banjaluke dovedemo što više turista u naš grad. Evo, svjedoci smo da to radimo dobro i kvalitetno, grad je iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, prepun stranih gostiju. Međutim, broj prijavljenih, broj dolazaka i noćenja, ako se oslanjamo na statistiku, stagnira – rekla je Brankovićeva za Srpskainfo.

Objasnila je da se već više od jedne decenije za Banjaluku provlače iste brojke, od oko 2.100 kreveta i možda još jedva 1.000, ako se uzmu u obzir apartmanski smještaji (stan na dan).

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– To je nemoguće kada se pogleda koliko je u zadnjih desetak godina novootvorenih  hostela, hotela, motela, apartmana, kuća za odmor i slično!? Ispratili smo situaciju popunjenosti kapaciteta zadnjih par dana 2021, i početak 2022. godine gdje je Banjaluka bila prebukirana. Čak smo bili svjedoci da su ljudi izlazili iz vlastitih stanova da bi rentali gostima koji su došli.  Kako dokazati da li su to stranci ili su gosti u rodbinskim odnosima sa vlasnikom stana?! Ovog momenta nikako! – rekla je ona.

Poručuje da postoji rješenje za ovaj problem. Sve to bi se, smatra, spriječilo uvezivanjem u sistem svih nadležnih organa, počevši od Turističke organizacije RS, Turističke organizacije Banjaluka, APIF, Zavoda za statistiku, inspekcija, Poreske uprave, ministarstava turizma i finansija i svi registrovani za smještaj. 

– Funkcionisanje sistema bi omogućilo svojevrstan pregled broja gostiju koji borave u smještaju. Dakle, onog momenta kada je gost prijavljen u određenom smještaju, gore navedeni organi bi bili automatski obaviješteni o postojanju istog – rekla je ona.

Dodaje da bi svaka ustanova ili institucija, koja je u sistemu aplikacije, imala tokom dana ili na kraju dana uvid u situaciju. Obaveza vlasnika i menadžera svih smještajnih kapaciteta bi bila da registruju svakog gosta elektronski, prikažu broj dana, odnosno noćenja i plaćene obaveze.

– S druge strane, pomenute ustanove i institucije bi bile povezane te imale jasnu sliku o boravku gostiju, popunjenosti kapaciteta na dnevnom nivou. Dakle prije svega elektronsko vođenje podataka, knjige gostiju, omogućiće veoma preciznu statistiku, a samim tim riješiće se i plaćanje boravišne takse, plaćanje poreskih obaveza, PDV – zaključila je ona.

Iz Republičkog zavoda za statistiku RS, koji trenutno jedini ima zvanične podatke, poručuju da se podaci o broju dolazaka i noćenja turista prikupljaju mjesečnim izvještajem koje daju sva ugostiteljska i druga preduzeća, poslovni subjekti i organizacije koje pružaju usluge smještaja gostima.

– Izvori podataka za sastavljanje izvještaja su knjige gostiju, koje vode objekti koji pružaju usluge smještaja gostima – rekli su u Zavodu za statistiku i dodali da obuhvatom nisu uključene agencije koje se bave posredovanjem u turizmu i nekomercijalni smještaj u kućama i stanovima.

Kažu da Zavod „nema evidenciju o apartmanskom smještaju, takozvani „stan na dan“, jer,  kako su naveli, u njihovim evidencijama nemaju registrovane smještajne jedinice koje pružaju usluge smještaja turistima “stan na dan”. Na naše pitanje zašto nemaju podatke o onima koji iznajmljuju “stan na dan” i broju onih koji su ih  koristili, uputili su nas da odgovore potražimo na drugim adresama.

– Više informacija o „mogućim“ registrovanim pružaocima takvih usluga možete potražiti od Turističke organizacije Banjaluka ili samog Grada Banjaluka, u čijoj je i nadležnosti registracija istih – naveli su u Zavodu.

Procedura

U Republičkom zavodu za statistiku RS su objasnili su da se podaci prikupljaju na isti način u cjeloj RS, uključujući i Banjaluku.

– Prikupljanje podataka se obavlja u Područnim jedinicama Zavoda, dok se unos i obrada podataka vrši u Odjeljenju uslužnih statistika Zavoda. Izvještajna jedinica je dužna da dostavi podatke Područnoj jedinici Republičkog zavoda za statistiku do 7. u mjesecu za prethodni mjesec – naveli su u Zavodu.

Dodaju da se podaci publikuju za nivo Republike Srpske u obliku mjesečnih saopštenja, 27. dana po isteku referentnog mjeseca.

– Dakle, iz svega prikazanog jasno se vidi da je riječ o izuzetno složenom i obimnom poslu u kojem učestvuje veliki broj subjekata, a podrazumijeva proces koji ide od prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica širom RS, potom obrade tih podataka, pa do njihovog konačnog objavljivanja 27. dana po završetka posmatranog mjeseca – rekli su u Zavodu.

Naglasili su da, od zemalja regiona, jedino Slovenija podatke za prethodni mjesec objavi prije Zavoda, i to tri dana ranije, dok svi ostali to čine kasnije od Zavoda.

– Zbog svega navedenog smatramo da poštujemo načelo pravovremenosti i tačnosti objave, koje evropske statistike obavezuje da statističke podatke objavljuju pravovremeno i u određeno vrijeme – zaključili su u Zavodu za statistiku.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu