Svijet

"NIKADA NISAM VIDIO NIJEMCE TOLIKO BIJESNE" Makronova politika je uzdrmala EU

U maloj kancelariji u centru Pariza, pomoćnici Emanuela Makrona proveli su mjesece izračunavajući koja će ideja njihovog šefa najviše uznemiriti njegove saveznike. Ispod izbornih plakata na golim bijelim zidovima savjetnici su iznosili brojne ideje o tome šta će najviše razdražiti Nijemce, šta se može uraditi najjeftinije i šta će mu privući najviše pažnje, tvrdi izvor Blumberga upoznat sa cijelom situacijom.

"NIKADA NISAM VIDIO NIJEMCE TOLIKO BIJESNE" Makronova politika je uzdrmala EU
FOTO: YOAN VALAT/EPA
Emanuel Makron

Tu su analize uticaja zaustavljanja ulaska novih zemalja u EU, ograničavanje prava na putovanje bez pasoša i saradnja u odbrani. Dodajte provokativno upozorenje za neuspjehe NATO i dolazi druga faza Makronovog plana za preuređenje Evropske unije, piše Blumberg.

Dvije i po godine nakon rušenja francuskog establišmenta, da bi se dokopao Jelisejske palate, 41-godišnji predsjednik pokušava da učvrsti svoju poziciju uglednog lidera EU.

On misli da nam je potrebna hitna reakcija. Makron misli da smo svjedoci početaka bipolarnog sveta i želi da Evropa bude igrač, a ne objekat u toj igri – rekao je Martin Kuensez, zamjenik direktora pariske kancelarije njemačkog Maršal fonda.

Klanje evropskih svetih krava ljuti stare partnere Francuske. Ali to istovremeno pokreće dugo potisnute rasprave, stvaranje neočekivanih novih saveza, prijatelja, a i neprijatelja.

Makronov tim tvrdi da EU više ne može da dozvoli sebi da radi uz svoje tradicionalne navike gradnje konsenzusa i minimalne promene. Izazovi sa kojima se suočava blok – od tehnoloških promena, do migracija, klimatskih promjena i neprijateljski nastrojenog svijeta – preveliki su da bi njegovi lideri nastavili da se kreću tempom najsporijeg člana po svakom pitanju.

Postoje rizici i poremećaji zbog Makronovih pokušaja da razriješi stvari, ali održavanje statusa kvo moglo bi da bude smrtonosno za EU, rekao je jedan zvaničnik. Dok se lideri Sjevernoatlantskog pakta pripremaju za sastanak sljedeće nedjelje u Londonu, Rusija je postala uobičajena nit u većini Makronovih razmišljanja. Kad države iz EU koje su nekada bile pod prevlašću Rusije gledaju na istok, vide rastuću silu koja već destabilizuje Ukrajinu i želi da pokaže svoje mišiće.

Makron vidi potencijalnog saveznika

Ako bi Moskva mogla da se uvuče u evropsku orbitu umjesto Kine, to bi moglo da pomogne uspostavljanju ravnoteže na evroazijskom superkontinentu.

– Makron vjeruje da će se Rusija umoriti od uloge mlađeg partnera Pekingu, a kada to učini, želi da Evropa bude spremna – rekao je Kuensez.

Foto: Gerard Julien-Pool/EPA
Foto: Gerard Julien-Pool/EPA

Tako je prošlog mjeseca Francuska imenovala specijalnog izaslanika za obnovu odnosa EU sa Kremljom kako bi ubijedio ostatak Unije da je to dobar potez. Makron je već dva puta ugostio predsjednika Vladimira Putina i u decembru će voditi razgovore u Parizu s njim, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, kako bi zaustavio aktuelna neprijateljstva u istočnoj Ukrajini.

Rusija je možda u fokusu nedavnih Makronovih inicijativa, ali srce njegovog projekta je evropska moć. Budući da je Kina sve agresivnija i sve nepouzdanija prema SAD, Makron traži da EU uvede mehanizme upravljanja sopstvenom moći kao kohezivnog geopolitičkog igrača.

Neki zvaničnici kažu da je to samo poziv Evropi za buđenje.

Stručnjaci iz nekoliko zemalja EU rekli su da njihove vlade podržavaju Makronovu viziju više nego što su spremne da s njima izađu u javnost. Srećni su što je Makron preuzeo inicijativu i pozdravljaju način na koji njegovi ekstremni pogledi guraju čitav blok dalje, čak i ako on na kraju bude morao da napravi kompromis. Jedan evropski diplomata rekao je da nikada nije vidio Nijemce tako ljute nakon Makronovog napada na NATO ovog mjeseca u listu Ekonomist. To se nije samo odnosilo na sadržaj onoga što je rekao, već i provokativni jezik i činjenicu da prethodno nisu dobili nikakvo upozorenje.

U sjedištu EU i NATO u Briselu, kao i u drugim evropskim prestonicama, mnogi zvaničnici kritikovali su ga da je arogantan, da je autokratski nastrojen i da radi na svoju ruku, iako bi saradnjom mogli da se postignu bolje rezultati.

– Njemačka i Italija se već godinama sukobljavaju, ali iznenada pronalaze zajedničku osnovu, dok Merkelova traži način da se suprostavi Makronu – naveo je italijanski zvaničnik upoznat sa materijom.

Ideja pooštravanja Šengenskog sporazuma o putovanju bez pasoša upozorila je obje strane, dodao je on.

Da bismo razumijeli Makronovu politiku, mora se pogledati gdje gradi mostove, a gde ih sapljuje, piše Blumberg. Antiliberalni stav mađarskog premijera Viktora Orbana direktno se suprotstavlja viziji francuskog predsjednika. Ali Makron vidi Orbana kao nekoga ko može biti od koristi, kao podršku na Istoku.

Makron i njegovi saradnici proveli su sate i sate u telefonskom razgovoru s sadašnjom predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Lejen, nakon što je u junu bila izabrana da pokrene njihov slučaj. Merkelovoj je, s druge strane, stiglo niz upozorenja od Makrona. Francuska je u februaru zapretila da će pokrenuti veći nadzor nad EU zbog kontroverznog gasovoda “Sjeverni tok 2” između Njemačke i Rusije, kojim njemačka kancelarka pokušava da nadomesti velike probleme u istočnoj Evropi. Makron je na kraju popustio, ali epizoda je pokazala složenost u odnosima između Pariza, Berlina, Brisela i Moskve.

U modernom okruženju, između sjedišta kompanije Fejsbuk u Parizu i berze iz 19. veka, Makronov tim planira sljedeće korake. U stalnom kontaktu sa Jelisejskom palatom preko Vatsapa i Telegrama, tim je testirao sve svoje inicijative koristeći metrički sistem koji svaku ideju određuje prema faktorima kao što su koliko će se opozicije okupiti, koliko košta i koliko veliku promenu zahtijeva.

Pored pregovora o NATO i samita o Ukrajini u decembru, francuski predsjednik planira da započne Novu godinu sa još jednom bombom nad Šengenskim sporazumom.

– Makron nudi veoma koherentan geopolitički pogled na svet. On je vjerovatno jedini zapadni vođa koji ga ima – rekao je Bruno Tertrais, zamjenik direktora pariske Fondacije za strateška istraživanja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu