Kako ističe doktorka Veroslava Stanković, specijalista ishrane zdravih i bolesnih ljudi, prekomjerni unos sokova, gaziranog i alkoholnog pića, kao i unosa teške i masne hrane može dovesti do čestih infarkta miokarda. Međutim, opasnije od prejedanja jeste prelazak sa posne na mrsnu trpezu, ističe dr Stanković.
– Prelazak poslije Badnje večeri na božićnu trpezu može biti veoma opasan, pogotovo za one koji poste. Zato što odmah kreću zasićene masti, takozvana postprandijalna lipemija. Porast triglicerida u krvi može da dovede do začepljenja krvnih sudova, što dovodi do infarkta miokarda – kaže dr Stanković.
Obavezna detoksikacija između Nove godine i Božića
Napominje da je veoma važno da ostanemo umjereni u svemu, ali i da između Nove godine i Božića uradimo detoksikaciju, nakon čega treba ponovo umjereno da konzumiramo i hranu i alkohol.
– Mala količina alkohola može da pomogne zdravstvenom sistemu, ali veća količina ima suprotan efekat. Može da dovede do suženja krvnih sudova što ima za posljedicu hipertenziju – ističe dr Stanković.
Slatkiši poslije obroka i noćno prejedanje ubitačni
Kako ističe, i slatko poslije obroka može biti veoma opasno.
– Slatkiši se ne vare odmah, pa dolazi do fermentacije. Ako se duže vremena praktikuje tako, može dovesti i do kancera – objasnila je doktorka Stanković u “Jutro na Blic”.
Noćno uzimanje hrane ima veće posljedice nego praznično prejedanje. Tokom noći se sve usporava, duže se zadržava hrana, objašnjava doktorka.
– Biološki ritam hormonalno se mijenja u toku noći. Značajno se smanjuje lučenje hormona, smanjuje se lučenje enzima za varenje, sve se usporava. Tako da se usporava i varenje, duže se zadržava hrana u našem crijevnom traktu i na taj način se apsorbuje mnogo više štetnih materija, tako da je opšte poznato da ljudi koji noću jedu su gojazniji, pa tako i ovo noćno prejedanje u toku praznika može da ima štetne posljedice – kaže dr Stanković.
Zimske salate veoma dobre i zdrave
Svježe salate veoma mogu da pomognu organizmu tokom praznika, posebno zimske salate.
– Salate su dobre, imaju te probiotske kulture, ali treba voditi računa zbog soli i treba ih ispirati. Kiseli kupus, krastavčići, turšija, i te kako su dobri i zdravi. Naročito u vrijeme respiratornih virusa, sada koji vladaju. Kiseli kupus, koji je prebogat vitaminom C i tim probiotskim kulturama, takođe – kaže dr Stanković. Idealna ishrana tokom cijele godine podrazumeva dva dana meso, dva dana ribe, a ostatak povrće i voće.
Post nije dijeta
Kako ističe doktorka Stanković – post nije dijeta! Napominje i da je veoma važno da kombinujemo pravilno namirnice.
– Volimo da kombinujemo skrobne namirnice sa hljebom. Znači nikako ne ide pasulj i sarma sa hljebom. To povećava šećer u krvi i povećava tjelesnu masu. Tokom posta jede se i suvo voće, koje je ekstremno bogato šećerom, pa ponovo dolazi do povećanja glikemije. Zabluda je da je postiti isto što i držati dijetu. Nije dijetalno kada na pecivo namažemo džem ili slatko ili kada se koriste brzopotezne namirnice pune šećera. Na kraju bude i nekoliko kilograma više – kaže dr Stanković. Intenzivne šetnje, vežbanje i kod kuće ili u teretani u mnogome mogu da pomognu vašem organizmu, zaključuje dr Stanković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu