Društvo

Nisu poznati samo po kolu i opanku: Vjerovatno je malo onih koji nisu čuli za glamočki krompir, sada žele da ga zaštite i IMAJU DOBRE RAZLOGE ZA TO

Nakon uspješno provedenog procesa zaštite geografskog porijekla glamočkog opanka, od strane Udruženje “Tropolje i Zapadne strane” pokrenut je i proces zaštite geografskog porijekla glamočkog krompira.

Nisu poznati samo po kolu i opanku: Vjerovatno je malo onih koji nisu čuli za glamočki krompir, sada žele da ga zaštite i IMAJU DOBRE RAZLOGE ZA TO
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kada se spomene Glamoč, prve asocijacija su glamočko kolo i glamočki krompir, od nedavno i glamočki opanak koji je možda i pokrenuo ideju za ovim, jer su brzo primjećeni efekti, odnosno povećanje prometa i broja posjeta Glamoču.

Proces zaštite geografskog porijekla glamočkog krompira je pokrenula grupa dugogodišnjih proizvođača ovog veoma traženog proizvoda od kojeg su do sada najveću korist imali nakupci. Kako se život u ovoj maloj, zapuštenoj i prilično napuštenoj zajednici bazira na poljoprivredi i stočarstvu, a tržište postavlja svoja pravila, prepoznata je prilika za plasman ovog proizvoda koja bi se bazirala na primjeni sasvim drugih principa i standarda koji su prilagođeni današnjem vremenu i potražnji.

FOTO: MIRJANA RADANOVIĆ/RINGIER
FOTO: MIRJANA RADANOVIĆ/RINGIER

Siniša Školak, jedan od inicijatora, ističe da kada proces zaštite bude okončan, svaki proizvođač krompira će proizvod moći potkrijepiti dokumentacijom i kvalitetom. Homogenizacija lokalne ponude ovog proizvoda u određenoj mjeri može i da utiče na smanjenje varijacija u cijeni što bi omogućilo smanjanje rizika od tržišnog nastupa i tzv. loših godina kada cijena drastično pada i svu proizvodnju dovodi pod znak pitanja.

Pročitajte još

Suština kvaliteta našeg krompira je podneblje i njegove klimatske osobine kao i zemljište. Suva klima, velika nadmorska visina i zemljište zasićeno kalcijevim karbonatom i kalijumom utiče da u samom krompiru ima mnogo suve materije koja je opredjeljenje kvaliteta. Slikovito rečeno treba da dugo kuvati i neće da se skaši. Zvanična mjerenja su počela sa manifestacijom ‘Dani Glamočkog krompira’ i nije rijedak slušaj da pojedini primjerci budu teški i do 1.500 grama. Ove godine je to bilo 1.660 grama – rekao je on.

Kombinujući evidencije i male površine pojedinaca pretpostavlja se da se na godišnjem nivou krompirom zasadi 250 do 300 hektara. Ako se uzme u obzir da je prosječan prinos 25 tona po hektaru, onda može da se stekne predstava o ukupnom potencijalu ovog proizvoda.

Značaj svega umanjuje činjenica da nema sigurnog otkupa, prerađivačkih kapaciteta i stabilnog tržišta tako da se u ovome vidi prilika da ovaj proces bude doveden do višeg nivoa i dobrobiti za lokalnu zajednicu. Istovremeno smanjuje se i rizik da kupci kupuju krompir koji se predstavlja kao glamočki.

Bonus video:

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu