Kantonalni sud u Zenici, Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH, Opštinski sud u Tuzli i i Vrhovni sud Republike Srpske su među najbolje ocijenjenim pravosudnim institucijama u BiH po Indeksu transparentnosti pravosuđa, dok su najlošije institucije ujedno i one koje pokazuju zabrinjavajuću nespremnost da se ozbiljno suprotstave korupciji.
Najbolju ocjenu Indeksa transparentnosti zabilježili su Kantonalni sud u Zenici (87), Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH (85), i Opštinski sud u Tuzli (82). Među prvih pet su i Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (81) i Vrhovni sud RS (80).
Sa druge strane, najlošije su ocijenjeni Opštinski sudovi u Kalesiji i Sarajevu i Osnovni sud u Doboju (30), kao i Osnovni sud u Zvorniku (29) i Opštinski sud u Srebreniku (26), kao najzatvorenije institucije u pravosuđu BiH.
Istraživanje Indeksa transparentnosti pravosuđa, koji mjeri nivo proaktivne, reaktivne i transparentnosti prema medijima, pokazuje da trećina (32 od ukupno 94) sudova i tužilaštava uopšte ne odgovara na medijske upite o svojim predmetima.
Pored toga, 50 odsto tužilaštava u BiH je ignorisalo medijski upit o sadržaju žalbi na presude, dok je 62 odsto sudova odbilo ili potpuno ignorisalo upite o donesenim presudama.
Zahtjevi medija za dostavljanje audiovizuelnih materijala i pristup optužnicama najčešće se odbijaju, što dodatno otežava nadzor javnosti nad radom pravosudnog sistema.
Indeks transparentnosti ocijenjuje dostupnost informacija na internet stranicama, odgovore na zahtjeve za pristup informacijama i saradnju sa medijima – pri čemu svaka komponenta nosi određen broj poena (52, 30 i 18), a zbir čini ukupnu ocijenu na skali od 0 do 100.
Ukupno gledano, analiza pokazuje blago poboljšanje u odnosu na 2022. godinu – više od polovine zahtjeva riješeno je u zakonskom roku sa potpunim odgovorima, a broj slučajeva ignorisanja zahtjeva smanjen je sa 16 odsto na 12,8 odsto. Ipak, zabrinjava porast odbijenih zahtjeva, što ukazuje na sve zatvoreniji pristup institucija.
Dodatnu zabrinutost izaziva različit tretman podnosilaca zahtjeva – TI BiH je u više od 70 odsto slučajeva dobio potpune odgovore u roku, dok su građani iste informacije dobili u svega 35 odsto slučajeva. Trećina zahtjeva građana ostaje bez odgovora, a svaki deseti biva odbijen – što ukazuje na diskriminaciju i sistemsko uskraćivanje prava na informacije.
Proaktivna transparentnost je u opadanju – broj sudova koji objavljuju godišnje planove pao je sa 61 na samo 23, dok većina sudova i tužilaštava ne objavljuje budžete. Iako je zabilježen napredak u redovnom objavljivanju rasporeda ročišta (71 od 74 suda), i dalje nedostaju sudske odluke – odluke 34 suda nisu dostupne javnosti.
Dostupnost informacija o potvrđenim optužnicama je povećana – broj tužilaštava koja objavljuju kompletne optužnice porastao je sa 3 u 2022. na 11 u prošloj godini. Ipak, šest tužilaštava u 2024. ne objavljuje informacije o prijedlozima mjera pritvora, dok je u 2022. samo jedno tužilaštvo skrivalo te podatke.
Transparentnost pravosuđa je ključna za odgovornost institucija, povjerenje građana i borbu protiv korupcije, ali analiza TI BiH i BIRN BiH pokazuje da pravosudne institucije u BiH i dalje ne zadovoljavaju osnovne standarde otvorenosti.
Istraživanja ukazuju na proizvoljnu primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama, česta kašnjenja, nepotpune odgovore i kršenje zakonskih procedura.
TI BiH podsjeća institucije, posebno u pravosuđu, na značaj prava na slobodu pristupa informacijama i potrebu za proaktivnom transparentnošću kao ključnim mehanizmima za jačanje odgovornosti i integriteta javnog sektora – što je neophodno za efikasno suzbijanje korupcije, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu