Nedavno otkriće, objavljeno u časopisu “Geological Review”, sugeriše da Kina posjeduje znatno veće rezerve radioaktivnog metala torijum nego što se ranije mislilo.
Ovo otkriće bi potencijalno moglo da transformiše ne samo kinesku, već i globalnu energetsku budućnost.
Torijum je metal nazvan po nordijskom bogu groma Tor, koji se nalazi u znatno većim količinama za razliku od uranijuma. Njegova prednost je u njegovom potencijalu za korišćenje u torijumskim reaktorima sa rastaljenom soli poznatim kao TMSR.
Smatra se da su ovi reaktori “daleko sigurniji” jer rade na nižim pritiscima, što smanjuje rizik od katastrofalnih nesreća koje su pogodile Fukušimu i Černobil.
Još jedna od prednosti koju posjeduje za razliku od drugih tradicionalnih nuklearnih reaktora poput onih koji koriste uranijum jeste to da proizvode znatno manje dugotrajnog radioaktivnog otpada.
Istraživanja su otkrila 233 zone bogate torijumom širom Kine, a među njima izdvaja se rudarski kompleks Bajan Obo u Unutrašnjoj Mongoliji.
Prema procjenama, kompleks može da sadrži oko milion tona torijuma što je teoretski dovoljno da zadovolji energetske potrebe Kine za nevjerovatnih 60 hiljada godina!
Smatra se da i sam otpad rudarenja ovog metala sadrži dovoljne količine da bi mogao da snabdijeva energijom američka domaćinstva više od hiljadu godina.
Kina ne gubi vrijeme, te je već odobrila izgradnju prvog TMSR postrojenja u pustinji Gobi koja bi trebala da krenu sa radom do 2029. godine.
Pilot projekat sa planiranom snagom od 10 megavata je ključni korak u testiranju i usavršavanju ove tehnologije, a istovremeno Šangajski institut za primjenjenu fiziku (SINAP) radi na razvoju prototipa i planira izgradnju većih postrojenja od 100 megavata do 2030. godine, prenose Novosti.
Ono što predstavlja izazov za naučnike i inžinjere jeste to da rudarenje torijuma zahtijeva složene i energetski intenzivne procese uz stvaranje značajnih količina otpadnih voda, kao i korozivnost rastaljenih soli u TMSR reaktorima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu