Vunene čarape koje su nam plele naše bake i mame da nam bude toplo dok smo, kao djeca, zime provodili napolju igrajući se. Vremena su modernija, ali vuneni priglavci ne izlaze iz mode. Oni ispleteni u Banjaluci, svoj put i namjenu su našli čak i na drugim kontinentima. I ovih dana možete ih vidjeti i pazariti u centru grada.
Cijena im varira. Zavisi od veličine, odnosno utrošene vune. Da li su šareni ili jednobojni, jesu li od oštre ili merino vune ili su plitki ili duboki.
Najbolji na bosu nogu
Kupaca ima, ne žale se naše sagovornice koje ih i pletu i prodaju. Jedna gospođa pazarila je namotanu vunu, platila 10 maraka. Kaže, može od toga da napravi tri para priglavaka.
– Pravim priglavke ili čarape. Moj sin radi u šumi i on ih nosi i ljeti i zimi. Vunu treba nositi svakako, na bosu nogu, to je zdravo – savjetuje ona.
Dodaje da neko vrijeme nije plela i da mora da se „utješi iglama“. Između sive, crne i šarene ovaj put izabrala je bijelu vunu. Naše sagovornice saglasne su da vunene čarape najbolje idu na bosa stopala da se brže zagriju, a ljeti, uveravaju, u njima nikada nije vruće. Pričaju da se u vunenim priglavcima noga ne znoji i da nema potrebe oblačiti bilo kakve čarape.
Dok vješto pletećim iglama počinje da pravi džemper, naša sagovornica priča da je pletenje naučila od svoje majke i bake.
– To ide generacijama. I prenijela sam svakom ko je htio da nauči. Svojoj djeci, znanim i neznanim ljudima – govori za Srpskainfo sugrađanka koja na svom štandu ima veliki broj priglavaka.
Pletenje nije bauk
Većinu je sama isplela, ali ima i radova njenih prijateljica. Na pitanje da li je teško naučiti plesti, brzo odgovara da nije.
– Ma, nije to ništa komplikovano. Ljudi završavaju fakultete, velike nauke i da nisu u stanju da opletu priglavke. Naravno da mogu. Nije teško naučiti. Potrebna je volja. Kako se kaže “jaka volja i brda obara” – uvjerava nas naša sagovornica.
Da biste počeli da pletete, ne treba ništa specijalno, tek klupko vune i igle. Priča kako njena generacija zna da plete, ali i da ostane začuđena kada vidi šta su sve u stanju mlađe generacije da naprave.
– Nedavno mi je ovdje zastala mlada žena. Kada sam vidjela šta ona radi, sama, nisam imala riječi. Danas imate internet, svašta može da se pronađe, pa da i pletenje unaprijedite – govori naša sagovornica.
Cijene priglavaka
Srećna je što ručni rad iz naših krajeva stiže u Evropu i mnoge dijelove svijeta. Prije neki dan, kaže, jedna gospođa je bila kod nje i kupila priglavke koje nosi u Afriku.
– Ima ih i u Australiji. Ma, nema gdje nema na zemaljskoj kugli. Mnogi ih kupuju i nose. Što zbog nostalgije, što zbog toplote. Varamo se da samo mi to radimo, rade ih žene po Engleskoj, Americi, Švajcarskoj – naglašava ona.
Cijene priglavaka su od osam maraka pa na više. Najskuplje su čarape od merino vune, koje koštaju 15 maraka, a od oštre vune su 10 i 12 maraka. Zavisi od veličine i utrošenog materijala. Naša sagovornica prodaje i ručno pletene prsluke po cijeni od 60 maraka. Priča kako joj je trebalo najmanje pet dana da ga napravi, uz ostale stvari koje obavlja.
– Znate, ručni rad se radi uz posao – ističe ona i sa ponosom pokazuje priglavke koje su specijalno naručene za folklor u crvenoj i crnoj boji sa šarom po sredini.
Narudžba za folklor
Njena koleginica na štandu pored pokazuje i čarape koje su takođe naručene za folklor. Sive, sa šarom i velikog broja. I ona vješto plete i prodaje. Na njenom štandu možete pazariti i prave vunene rukavice.
– Priglavci koštaju od osam maraka, pa na više. To su bijeli, a šareni priglavci su 10 maraka. Vunene čarape su po 12 i 15 maraka – priča naša druga sagovornica.
Dodaje kako ima kupaca, a da je posla više čim se približi zima ili se najavljuje hladnije vrijeme. Kaže kako nije teško plesti i da joj treba dan da bi napravila duboke čarape.
– Kupci su najčešće naši ljudi, oni koji ne žive ovdje, pa priglavke nose sa sobom. A ima i turista koji ovo nemaju prilike da vide negdje drugo – ističe ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu