Banjaluka

NOVI MOSTOVI ZA ONE KOJI ODLAZE Šta je obilježilo život u Banjaluci u 2019.

Novi kružni tokovi, saobraćajnice, škola i mostovi te obnovljena zgrada Banskog dvora promijenili su lice Banjaluke u 2019, ali i masovni odlazak onih koji bi trebali da je grade i razvijaju, njenih građana.

NOVI MOSTOVI ZA ONE KOJI ODLAZE Šta je obilježilo život u Banjaluci u 2019.
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RAS SRBIJA

U godini na izmaku u gradu se nastavio trend masovog iseljenja njenih stanovnika u inostranstvo, Njemačku, Austriju, Sloveniju, a zbog loše ekonomske i nestabilne političke situacije kofere nisu spakovali samo mladi već cijele porodice.

Nisu otišli samo oni koji nisu mogli da pronađu zaposlenje, već i oni koji su imali stabilna, pa čak i za naše standarde visoka primanja, jer tvrde da u ovom gradu ne vide bolju budućnost. Tako su pored medicinskih radnika, koji već godinama odlaze, njihov primjer sljedili građevinski radnici, električari, vodoinstalateri, vozači…

Više od jedne godine živim i radim u Njemačkoj. Otišao sam jer se radnici ne cjene dovoljno. Radio sam po cijeli dan za platu koja nije mogla biti dovoljna za osnovne stvari u životu i vrijeme me je prolazilo tako što sam “krpio” od prvog do prvog – rekao je mladi električar.

Gradnja

Upravo zbog odliva stanovnika dosta se kasnilo s gradnjom u Banjaluci. Mnogi projekti su uz dosta napora nekako završavani.

Tako je konačno okončana dogradnja škole “Branko Radičević” na Starčevici. Najbrojnija škola konačno je dobila 8 novih učionica. One su bile potrebne da se rasteretiti rad ove škole, koja je do sada morala raditi u 3 smjene zbog prevelikog broja đaka i nedovoljno prostora.

Урађено у 2019. години

Novi most na mjestu Zelenog mosta, uz pokrenute pripreme za izgradnju novog prelaza preko Vrbasa u Docu, godinama iščekivani projekat povezivanja Lauša i Paprikovca, obnovljeni Banski dvor, veliki projekti izgradnje vodovoda za sela i prigrađe, proširenje škole na Starčevici, moderni putevi za prigradska naselja, nova mjesta u vrtićima…samo su neki od velikih javnih projekta, realizovanih na području Banje Luke u proteklih godinu dana. U susret, novoj 2020. godini vrijeme je za svođenje računa postignutog u godini na izmaku, a u prigodnom videu pogledajte šta je Banja Luka dobila u proteklih godinu dana. #banjaluka #banjalukasegradi #banjalukaljudskoglica #zatvojedobro

Posted by Grad Banja Luka on Wednesday, December 25, 2019

Obnovljen je najstariji vrtić u gradu “Ježeva kućica”, dograđeno je obdanište “Bubamara” i počela gradnja jednog na Petrićevcu, te proširenje “Kolibrija” u Lazarevu.

Izgrađen je dio glavne saobraćajnice kroz naselje Šargovac, te još jedna dionica Istočnog tranzita. Nastavljena je izgradnja saobraćajnice za Priječane. Uz nastavak saobraćajnice, ujedno se radi sanacija velikog klizišta uz rijeku Vrbas. Pri kraju je gradnja nove saobraćajnice na Petrićevcu, na pravcu prema Motikama, a počela je i gradnja spoja preko nekadašnjeg „Voćnjaka“, koji će povezati Lauš i Paprikovac. Isto tako, mještani Dragočaja su dobili novi most čime je saobraćaj ubrzan, te eliminisan rizik od izljevanja rječice Dragočajke.

Foto: Srpskainfo
Foto: Srpskainfo

Tu je nekoliko novih kružnih raskrsnica, na Kočićevom vijencu, na ukrštanju ulica Isaije Mitrovića, Solunske i Kozarske, na Obilićevu, na ukrštanju Istočnog tranzita sa Krfskom ulicom, te kružna raskrsnica prema Ulici Olimpijskih pobjednika. Upravo preko puta ovog novog kružnog toka otvoren je i najveći tržni centar u BiH – “Delta planet”.

Zgrada Kulturnog centra Banski dvor je 87 godina nakon izgradnje zasijala novim sjajem. Obnovljeni su fasada, krov i stolarija. U čast završetka radova na platou ispred ovog  “hrama kulture” održan je  spektakularni koncert svjetski poznatih umjetnika Stefana Milenkovića i Slobodana Trkulje, koji je okupio brojne Banjalučane, turiste i druge posjetioce grada na Vrbasu. Koncert je održan pod sloganom „Suprotnosti se privlače“, pod kojim se Banjaluka kandidovala za Evropsku prestonicu kulture 2024. godine.

Foto:Grad Banjaluka
Foto:Grad Banjaluka

Evropska prestonica kulture

I pored velikog zalaganja i entuzijazma Tima za aplikaciju grada za EPK, te brojnih ljudi iz oblasti kulture, nevladainog sektora, institucija i ustanova, Banjaluka nije dobila ovu prestižnu titutlu. Mišljenja su brojna o tome zašto je Evropska komisija donijela takvu odluku, odnosno šta je tačno prevagnulo kod glasanja, jer rezultat 5:4 govori da je samo jedan glas odlučio za Bode u odnosu na Banjaluku.

Oni koji su branili aplikaciju grada u Briselu, šef banjalučkog Tima EPK Marko Bilbija i gradonačelnik Igor Radojičić, pretpostavljaju da je najveći razlog za takvu odluku bila politička nestabilnost u BiH i da su na strani Norveške bili finansije i stabilnost.

Poplave

Obilne padavine u maju su ponovo upozorile Banjaluku da su poplave nova realnost ovog grada koji živi na rijekama. Banjaluka je nekoliko dana bila na nogama, gledala je u nebo i u vodostaje i nadala se da se neće ponoviti scenario iz 2014. godine.

Na sreću, grad je prošao s manjom štetom. Uglavnom  su bile zaplavljene saobraćajnice, pomoćne prostorije i garaže, te dvorišta i poljoprivredno zamljište. Ti događaji su pokazali da Banjaluka mora da radi više na zaštiti grada od mogućih poplava.

Mač u kamenu

Mač star 600 godina izvučen je iz rijeke Vrbas u naselju Rekavice, gdje su ga ronioci pronašli zabodenog u kamen. Upravo zbog ove zanimljivosti i sličnosti sa mitom o kralju Arturu prozvan je banjalučkim „Ekskaliburom“. Mač je zbog svega postao i tema svjetskih medija, koji su prenijeli priču o ovom značajnom otkriću.

Foto: Aleksandar Golić/RAS Srbija
Foto: Aleksandar Golić/RAS Srbija

Oružje se nalazio na dubini od oko 11 metara, a primjetili su ga ronioci kluba “Buk”. Dosadašnji pregledi pokazali su da mač potiče iz 14. vijeka i da mu nedostaje vrh.

Pronalazak jednoiporučnog ili bastardnog mača u koritu Vrbasa predstavlja značajno arheološko otkriće, jer je na teritoriji Grada Banjaluka, u proteklih skoro 90 godina koliko postoji Muzej Republike Srpske, pronađen samo jedan srednjevjekovni mač, i to dosta oštećen, a koji se danas čuva u Zbirci srednjevjekovnog oružja i oklopa.

“Mozaik prijateljstva”

Banjaluka se možda izgledom promjenila, ali njeni humanitarci nisu ni za sekundu.

Udruženje “Mozaik prijateljstva” nastavilo je istinski da pomaže ugroženim sugrađanima, iz godine u godinu šire svoje usluge, a pored “Obroka ljubavi”, kontejnera za odeću, javnog kupatila, humanitarne šivaonice i “Bakinog kutka”, uspjeli su da otvore još i dnevni centar za beskućnike. Devastirane prostorije koje su dobili od Grada, uz pomoć dobrih ljudi i donacija, obnovili su i opremili kako bi se sugrađani bez krova nad glavom bar negdje osjećali kao kod kuće. Beskućnici u centru mogu popiti topao napitak, dobiti obrok, popričati s nekim, pogledati televiziju, pročitati knjigu ili novine, odigrati društvenu igru…

Brojni građani i porodice svakodnevno kucaju na vrata “Mozaika”, a za sve njih humanitarci uspiju pronaći bar neko rješenje. Predani volonteri ovog udruženja ujedinili su Banjaluku, a o svim akcijama i donacijama redovno izvještavaju na svom Fejsbuk profilu, zbog čega javnost nema sumnji u njihove iskrene namjere.

Planetarijum

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banjaluci dobio je svoj mobilni planetarijum, koji je otvoren i za posjete građana.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Zaljubljenici u astronomiju mogu u planetarijumu da pogledaju zanimljive i edukativne projekcije vasione i kretanja nebeskih tijela, na potpuno novi način. Mobilni planetarijum nabavljen je u saradnji s Ministarstvom za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, koje je izdvojilo 70.000 KM. Fakultet će planetarijum koristiti u nastavi fizike, geografije, geodezije i prostornog planiranja, a on treba da doprinese promociji nauke među širom populacijom mladih i djece u osnovnim i srednjim školama.

Tirkizni ili most “Banjaluka”

Banjaluka je dobila novi most preko rijeke Vrbas na mjestu nekadašnjeg Zelenog, nakon dvije godine čekanja. Time je došao kraj mukama vozača, koji su zbog nedostatka te poveznice, između Obilićeva i Kočićevog vijenca, morali praviti kilometarske krugove.

Inače, novi most je dugačak 80 metara a širok 14, ima dvije saobraćajne trake, obostrane pješačke i biciklističke trake, vidikovac i modernu rasvjetu. Za sada on nema zvaničan naziv mada ima prijedloga, od onih šaljivih kao što je tirkizni most, jer je konstrukcija ofarbana u mješavinu zelene i plave boje, pa do one koja je došla od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i koji  smatra da novi most treba da nozi naziv “Banjaluka”.

Lijepu sliku sa otvaranja ubrzo je pokvarila pojava klizišta u blizni novog mosta, koje je ugrozilo jedan stambeni objekat.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu