Popularna je topla tama, trend inspirisan mračnim okruženjem, retro tradicionalna dekoracija, šik dekoracija i dekoracija sa papirnim ukrasima i mašnama.
Takođe u modi su i tradicionalni zeleni i crveni ukrasi sa zlatnim, kao i takozvani pariski šik inspirisan šampanjcem, a uključuje puno ružičaste, maslinaste, srebrne i zlatne.
Već treću godinu za redom, papir igra veliku ulogu u novogodišnjoj dekoraciji jelke prvenstveno sa ukrasima od papira, papirnim lampionima i lampicama.
Inače, dekorisanje jelki počelo je u Njemačkoj u 16. vijeku kada su pobožni hrišćani unosili zimzelene biljke u svoje domove i potom ih ukrašavali.
Zimzeleno drveće nije izabrano slučajno, antičke civilizacije su vjerovale da unošenjem biljaka u svoje domove odaju počast Bogu Sunca i raduju se zelenilu koje će bujati kada se on pojavi u svoj svojoj slavi na proljeće.
Rimljani su ukrašavali svoje domove i hramove zimzelenim vrstama u čast Saturna, Boga poljoprivrede.
Keltski sveštenici su ukrašavali hramove zimzelenim biljkama koje su predstavljale simbol vječnog života.
Riječ je dakle o običaju koji je svoje korjene imao još u paganskim vremenima kada se na zimu gledalo kao na vrijeme kada zli duhovi hodaju zemljom i donose smrt.
Kako bi se podsjetili da će proljeće ipak doći, a i kako bi te zle sile otjerali od svojih domova, ljudi su zimzelene biljke, koje ne gube svoje četine i odolijevaju hladnoći, unosili u svoje domove i ukrašavali.
Prvi ukrasi na jelkama bili su ručno rađeni.
Stari Germani su koristili orahe, kolače, jabuke, a kasnije i kokice.
Kao osvjetljenje, korišćene su prave svijeće.
Kada je u pitanju dodavanje svjetla na novogodišnje drvo, vjeruje se da je za to odgovoran je Martin Luter, osnivač hrišćanske protestantske crkve u Njemačkoj.
Navodno je on prilikom jedne zimske šetnje po šumi bio toliko fasciniran svjetlucanjem zvijezda kroz granje zimzelenog drveća da je odlučio da doda upaljene svijeće u dekoraciju svog novogodišnjeg drveta, da bi to kasnije preraslo u lampice koje mi danas koristimo.
Međutim, na dekorisanje zimzelenog drveća u domovima nije uvijek gledano blagonaklono.
Dugo se smatralo da je to paganski običaj, pa je naišao na neodobravanje u mnogim nacijama i vjerama širom svijeta.
Vjerski fanatizam i želja za očuvanjem “svetog praznika Božića” su otišli toliko daleko da je u 17. vijeku u Masačusetsu, u Americi, donijet zakon koji je propisivao kaznu za sve praznične aktivnosti, uključujući dekorisanje novogodišnjeg drveta.
Sve se to promijenilo 1846. godine kada su britanska kraljica Viktorija i njen suprug princ Albert, koji je bio Nijemac, na jednoj ilustraciji za “London njuz” prikazani kako zajedno sa djecom stoje oko okićene jelke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu