Objavljena SIMULACIJA NAJJAČEG ZEMLJOTRESA u Petrinji (VIDEO)
Fejsbuk stranica Geofizika uživo objavila je simulaciju za vrijeme najjačeg zemljotresa u Petrinji 29. decembra.
FOTO: ANTONIO BAT/EPA
Simulaciju je napravio tim stručnjaka iz Hrvatske, Helena Latečki i Josip Stipčević sa PMF-a u saradnji sa Irenom Molinari s italijanskog Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju.
Rezultati pokazuju koliko struktura tla utiče na kompleksnost rasprostiranja potresnih talasa i efekte pojačanja i produžavanja potresa.
– Tako, recimo, u dolinama talasi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Usljed toga dolazi do produženog trajanja potresa i povećanja amplitude talasa (npr. Zagreb se tresao nešto duže od minute) – stoji u objavi.
Potres kod Petrinje – simulacija potresne trešnjeVideo prikazuje rezultate simulaciju vertikalne komponente brzine gibanja tla Petrinjskog potresa koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12:19, MW = 6.4. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje.Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!). S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra. Simulacije svih komponenti brzine gibanja površine tla možete pogledati na https://www.pmf.unizg.hr/geof/helena.lateckiOva simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helena Latečki pod vodstvom doc. dr. sc. Josip Stipčević s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irene Molinari s Nacionalnog Instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV), Italija.U okviru izrade ovog istraživanja korišteni su resursi računalnog klastera Isabella koji održava Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce).
S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, može se vidjeti brzi prolazak talasne fronte te slabiji i kraći potres. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanalizovanja talasa (npr. Zaprešić) te se time takođe povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra, objavljeno je na Fejsbuku.
Za simulaciju je korišten novi 3D model brzine i gustine za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni tačkasti model izvora zemljotresa, prenosi Index.
