Izvještaj sadrži podatke o četiri indikatora Ujedinjenih nacija o štetnoj konzumaciji alkohola.
Ti indikatori su konzumacija alkohola po glavi stanovnika, prevalencija teških epizodnih konzumacija alkohola, broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati alkoholu na 100.000 stanovnika i broj oboljelih zbog alkohola na 100.000 stanovnika.
Za svaku državu su dostupni podaci po navedenim indikatorima u periodu od 2010. do 2019. godine.
Prema IARD-ovom izvještaju, u BiH se od 2010. do 2019. povećavala konzumacija alkohola po glavi stanovnika – 2010. iznosila je 5,74 litra, 2011. iznosila je 5,78 litara, 2012. iznosila je 5,82 litra, 2013. iznosila je 5,81 litar, 2014. iznosila je 5,83 litra, 2015. iznosila je 5,95 litara, 2016. iznosila je 6,15 litara, 2017. iznosila je 6,33 litra, 2018. i 2019. iznosila je po 6,38 litara.
U navedenom periodu je povećana i prevalencija teških epizodnih konzumacija alkohola – 2010. iznosila je 10,40 odsto, 2011. iznosila je 10,53 odsto, 2012. iznosila je 10,60 odsto, 2013. iznosila je 10,47 odsto, 2014. iznosila je 10,48 odsto, 2015. iznosila je 10,68 odsto, 2016. iznosila je 10,81 odsto, 2017. iznosila je 11,01 odsto, 2018. iznosila je 11,19 odsto i 2019. iznosila je 11,00 odsto.
Broj smrtnih slučajeva povezanih s konzumacijom alkohola u BiH je 2010. iznosio 24,48 dok je 2019. iznosio 24,70. Broj oboljelih zbog alkohola je 2010. iznosio 1.205,02 dok je 2019. iznosio 1.224,30.
Prethodno istaknuti podaci pokazuju da se BiH od 2010. do 2019. nije kretala ka ispunjavanju UN-ovih ciljeva, a koji se odnose na smanjenje štetne konzumacije alkohola.
Sjeverna Makedonija je jedina država bivše Jugoslavije koja bolje stoji od BiH po sva četiri indikatora, a od zemalja bivše zajedničke zemlje najlošije stoji Hrvatska.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu