Sociokulturni faktori i pritisak društvaPrema riječima sociologa Forića, trend smanjenja nataliteta nije specifičan samo za BiH, već se radi o globalnom fenomenu uzrokovanom industrijalizacijom, emancipacijom žena i promjenama u vrijednostima društva.
– Veće obrazovanje žena, veće učešće na tržištu rada i širenje individualističkih vrijednosti doprinose odlaganju rađanja. U našem društvu dodatni problem predstavlja pritisak koji se nameće ženama – od njih se očekuje da budu uspješne i u karijeri i kao majke, što je teško balansirati – kazao je Forić.
Dodao je da u BiH veliki problem predstavlja i trauma povezana s porođajem, koja se pokazala kao značajan faktor pri donošenju odluke o novoj trudnoći.
– Žene često svjedoče o lošim iskustvima tokom porođaja, što utiče ne samo na njihovu odluku o rađanju novog djeteta, nego i na opšte nepovjerenje u zdravstveni sistem – istakao je Forić.
Fleksibilno radno vrijeme kao rješenjeJedan od ključnih problema na koje su ispitanice ukazale jeste nesposobnost usklađivanja poslovnog i porodičnog života. Prema studiji, fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće ili skraćeni radni angažman mogli bi značajno doprinijeti povećanju nataliteta.
– Mnoge žene nakon porodiljskog odsustva žele duže ostati s djetetom, ali to nije moguće jer poslodavci ne pokazuju razumijevanje za njihove potrebe. Fleksibilniji radni aranžmani bi omogućili ženama da lakše usklade karijeru i roditeljstvo – navela je Amila Tatarević iz Udruženja “Baby Steps”.
Studija je takođe pokazala da ekonomska nesigurnost igra značajnu ulogu pri donošenju odluke o rađanju. Žene koje još nemaju djecu u većoj mjeri ističu finansijsku neizvjesnost kao ključni faktor, dok one koje već imaju jedno ili više djece više pažnje posvećuju prethodnim iskustvima i izazovima roditeljstva.
– Osim ekonomske, i politička nestabilnost utiče na odluku o proširenju porodice. Strah od promjena i neizvjesne budućnosti definitivno je prisutan među ženama koje planiraju trudnoću – naglasila je Tatarević.
Sugovornici su istakli potrebu za multidisciplinarnim pristupom rješavanju problema nataliteta, uz uključivanje svih relevantnih sektora – od zdravstva do socijalne politike i tržišta rada.
– Finansijska podrška je važna, ali nije dovoljna. Treba se raditi i na poboljšanju zdravstvene zaštite porodilja, omogućiti psihosocijalnu podršku ženama i pružiti konkretne beneficije koje bi ih motivisale na rađanje djece – naglasio je Forić.
Jedna od ključnih reformi koju zagovara Udruženje “Baby Steps” jeste omogućavanje pratnje na porođaju, što je još nedostupno u mnogim bolnicama u BiH.
– Pratnja tokom cijelog porođaja, od ulaska u bolnicu do završetka, bila bi veliki korak ka povećanju povjerenja u zdravstveni sistem. Žene se ne bi osjećale same i napuštene, što je trenutno jedan od najvećih problema – kazala je Tatarević.
Forić je naglasio i problem predrasuda u vezi sa majčinstvom koje mogu dodatno obeshrabriti žene da se odluče na roditeljstvo.
– Majčinstvo se često posmatra kao teret koji ograničava mogućnosti žena, umjesto kao vrijednost. U savremenom društvu žene su sve svjesnije da brigu o djeci trebaju dijeliti s partnerima, a podrška partnera pokazala se kao ključni faktor u donošenju odluka o rađanju – poručio je Forić.
Na kraju, stručnjaci su naglasili da će rješavanje problema nataliteta zahtjevati dugoročne strategije i sistemska rješenja, a ne isključivo privremene populističke mjere.
– Potrebna nam je ozbiljna strategija koja će osigurati bolje uslove za roditeljstvo i omogućiti ženama da bez straha planiraju budućnost – zaključila je Tatarević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu