Ona je navela da činjenica da ljudi odlaze iz regiona ne predstavlja samo rizik za raspoloživost radne snage već prijeti i dodatnim pritiskom na penzioni sistem i sistem zdravstvene zaštite.
– Ako se ova predviđanja ostvare, zapadni Balkan bi vrlo brzo mogao postati region koji stari, što će nas dovesti do stalne potrebe za dodatnim resursima – rekla je Bregu koja je za “Toking point” govorila o ljudskom kapitalu i svim preprekama koje prate i tek će pratiti pretjeran odliv kvalifikovanih ljudi iz ovog regiona.
Ona je istakla da to otvara diskusiju o tome šta se može učiniti kako na ličnom, tako i na institucionalnom nivou, saopšteno je iz RCC.
Za početak, kako je navela Bregu, može se uspostaviti novi način razmišljanja o migracijama, kao i o tome kako bolje iskoristiti emigracije, uz obaveznu izradu novih nacionalnih i regionalih omladinskih politika, fokusiranih na njegovanje i vrednovanje mladih i kvalifikovanih ljudi iz regiona.
– Iako je teško doći do provjerenih podataka, može se reći da su ekonomije zapadnog Balkana među najpogođenijim odlivom kvalifikovanih ljudi. Oko petine stanovnika rođenih u ovom regionu danas živi u inostranstvu. Ukupan broj radno sposobnog stanovništva na zapadnom Balkanu je u posljednjih pet godina smanjen za više od 400.000 ljudi – ukazala je ona.
Prema njenim riječima, iako su migracijski tokovi u porastu širom svijeta, zapadni Balkan prednjači po intenzitetu iseljavanja kvalifikovanih mladih ljudi sa procjenom da će u predstojećim decenijama izgubiti između četvrtine i polovine kvalifikovanih i obrazovanih mladih građana.
– Znamo sve faktore koji podstiču iseljavanje kvalifikovanih mladih ljudi, od visoke stope nezaposlenosti i siromaštva do isključenosti. Takođe, znamo i faktore koji privlače mlade, kao što su geografska blizina EU, ali i činjenica da neke zemlje članice idu korak dalje i podstiču dolazak visokokvalifikovanih imigranata sa zapadnog Balkana – dodala je Bregu.
Koja je cijena odlaska?
Ona je upitala koliko to košta i da li se može odrediti cijena odlaska ljudi iz regiona.
– Na neki način može. Troškovi visokog obrazovanja po osobi se u prosjeku kreću od 18.000 evra u Albaniji do 34.000 evra u Srbiji. U isto vrijeme, BiH godišnje troši više od 50 miliona evra na obrazovanje medicinskih radnika od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inostranstvu – pojasnila je Bregu.
Ona je upitala da li će zapadni Balkan nastaviti sa proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili će napraviti okruženje u kojem će omladina željeti da ostane.
– Šta mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, prema njihovom mišljenju, vlasti treba da posvete više pažnje. Mogućnost zapošljavanja je istaklo 47 odsto mladih, 38 odsto je pomenulo obrazovanje, a 26 odsto je kao prioritet navelo bezbjednost – ukazala je Bregu.
Istraživanje je pokazalo da 70,6 odsto ispitanika u dobu od 18 do 25 godina razmatra da živi i radi u inostranstvu, napomenula je Bregu i zaključila da bi, ako se te namjere ostvare, zapadni Balkan uskoro mogao postati društvo koje stari.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu