Službena statistika zasnivala se na dijagnostičkim testovima uzoraka iz nosa ili grla osobe sa simptomima, dok se testovi na antitijela sprovode na uzorcima krvi kako bi se utvrdilo ko je bio zaražen.
Otprilike, bilo od 1,5 do pet puta više infekcija u poređenju sa potvrđenim kliničkim slučajevima, saopštio je finski zavod.
Velika razlika u brojkama uglavnom se objašnjava nedovoljnim testiranjem u prvom talasu pandemije.
Zavod za javno zdravstvo u aprilu je pokrenuo testiranje na antitijela u finskim bolnicama kako bi utvrdio stvarne razmjere pandemije, uključujući i one koji su bili zaraženi, ali bez simptoma.
Rezultati pokazuju da je u prvom talasu bilo manje zaražeih mladih ljudi nego danas.
Zavod je analizirao komparativne rezultate testova na antitijela iz drugih zemalja te zaključio da su brojke iz Španije bile puno veće.
Na vrhuncu proljećne epidemije znatno veći broj slučajeva u Španiji, čak do deset puta, prošao je nezapaženo, navode agencije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu