Kako prenosi Gardijan, radi se o najvećoj studiji dosad u kojoj je ustanovljeno da postoje dvije nuspojave, neurološki poremećaj i upala kičmene moždine, ali su one i dalje jako rijetke, te su dobrobiti vakcine još uvijek daleko iznad rizika od komplikacija.
Istraživači koji rade kao dio Globalne mreže podataka o cjepivima upotrijebili su anonimne elektronske zdravstvene podatke kako bi uporedili stope 13 bolesti mozga, krvi i srca kod ljudi nakon što su primili cjepivo Fajzer, Moderna ili AstraZeneka sa stopom koja bi se očekivala od tih stanja u stanovništvu pre pandemije.
Studija je s visokim nivoom tačnosti potvrdila poznate veze između cepiva mRNA (Fajzer i Moderna) i rijetkih nuspojava miokarditisa (upala srčanog mišića) i perikarditisa (upala tanke opne koja prekriva srce). Takođe je potvrdila Giljem-Bareov sindrom, prilikom kog imunološki sistem napada nerve, i trombozu cerebralnog venskog sinusa (vrsta krvnog ugruška u mozgu) kao rijetke nuspojave povezane s cjepivom AstraZeneka.
Ali nova rijetka nuspojava, akutni diseminirani encefalomijelitis, upala i oteklina u mozgu i kičmenoj moždini, takođe je identifikovana u analizi podataka kao povezana s cepivom AstraZeneka. Nalazi su objavljeni u međunarodnom časopisu Vacine.
Profesor Džim Bateri, jedan od voditelja Globalne mreže podataka o cjepivima, rekao je da je otkriće podstaklo istraživače da nezavisno potvrde nuspojavu dovršetkom druge studije, ovaj put analizirajući zaseban skup podataka od 6.8 miliona Australijanaca koji su primili cjepivo AstraZeneka.
Ta studija je potvrdila pretpostavku i otkrila i drugu komplikaciju, upalu kičmene moždine.
Oni su naglasili da za retke nuspojave svakako niko ne može da zna dok se vakcina ne isproba na milionima ljudi.
Rizik od miokarditisa i dalje mnogo veći nakon infekcije kovidom.
Dokle je dovelo odlaganje imunizacije
U Beogradu je prijavljena epidemija morbila, ali je situacija i dalje pod kontrolom.
Za vrijeme trajanja pandemije kovida u skoro četvrtini zemalja svijeta je prekidana ili odlagana imunizacija MMR vakcinom, a u velikom broju zemalja došlo je do značajnog pada obuhvata. Tokom 2020. i 2021. godine u Srbiji su registrovane najniže vrijednosti obuhvata MMR vakcinom u posljednjih 20 godina. Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2020. godini iznosio je 78,1%, a u 2021. godini svega 74,8%. Obuhvat drugom dozom, prije upisa u prvi razred osnovne škole, u 2021. godini iznosio je 85,8%.
Obuhvat ovom vakcinom u drugoj godini života u 2022. godini je bio 81,3%, a prije upisa u prvi razred osnovne škole 89,5%. Prikupljaju se podaci o obuhvatu MMR vakcinom u 2023. godini. Ciljne vrijednosti obuhvata treba da iznose 95%, kako bi se spriječila cirkulacija uzročnika u populaciji i obolijevanje, prenosi B92.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu