Posljedice su dalekosežne i nenadoknadive, smatraju voćari iz podgradačkog, turjačkog i mašićkog kraja.
Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, Dragoja Dojčinović iz Donjih Podgradaca, kojem je oluja odnijela krov sa hladnjače za voće, ukazuje na ogromnu štetu na objektima i u voćnjacima. Njegov primjer sasvim jasno oslikava situaciju na širem području zahvaćenom olujom.
– Posjedujem 17 hektara voćnjaka, sada u punom rodu. Šteta na hladnjači je 90.000 KM, ali u voćnjaku je ona još veća. Grad je uništio 500 tona jabuke, vrijednosti 300.000 KM. Kada sve saberem, moje domaćinstvo je izgubilo vrijednost u imovini i voću od pola miliona KM – kaže Dojčinović za Srpskainfo.
Ukoliko resorno ministarstvo, lokalna uprava i Vlada Republike Srpske adekvatno reaguju, prvenstvenu dođu na teren i konstatuju stanje, te porazgovaraju sa stanovništvom na područjima gdje su štete najveće, smatra Dragoja Dojčinović, opstaće bar nada i volja za radom, a ukoliko ih ne budu čuli, ako ne reaguju, mnogi poljoprivrednici će odustati od posla. Drugog izbora nemaju, ubijeđen je Dojčinović.
Milan Škorić iz mašićkog zaseoka Gaj, gdje su nakon oluje apokaliptični prizori, veoma je razočaran. Šta seljaku preostaje od života poslije srušene kuće i opustošene njive. A to se meni sada dogodilo, kazao nam je Milan Škorić. U njegovom voćnjaku grad je uništio pet vagona jabuke, mjesec dan pred berbu.
– Imam 3.000 stabala jabuke. Rod je solidan. Jabuke su na zemlji, a plodovi koji su ostali na granama su oštećeni, izudarani. Uništene su i grane, cijela stabla. Nema ništa za berbu ove godine, a voćnjak je onesposobljen i za narednu sezonu. Na gubitku sam oko 60.000 KM – kazao nam je Škorić.
On je veliki pesimista.
– Ovo je kraj, jabuka ne valja ni za industriju ni rakiju, jer su plodovi zeleni. Kada sve opadne, potrebno je sakupiti jabuku i započeti tretman stabala, da bi se imali čemu nadati naredne sezone. To je veliki trošak i trud. Odustajem i voćnjak ću iskrčiti. Baviću se nečim drugim – kategoričan je Milan Škorić.
Na njegovoj njivi, gdje je zasijao kukuruz, takođe nije ostalo ništa. Samo po neka biljka, okresana, bez roda i listova.
Identično iskustvo iznio nam je i Milanov komšija iz Gaja, Ljubinko Turjačanin. On se bavi proizvodnjom povrća.
– Vjetar je, u intervalima, sve nosio. Donio je u moje dvorište krov komšijine kuće i sa njim betonsku ploču od 50 kilograma. Drugi dio krova, koji je letio više od 300 metara, pao je u moj plastenik. Uništio ga, rasjekao najlone, oborio konstrukciju. Poslije je led sve dotukao, a povrće je bilo za berbu. Imao sam zreo paradajz, koji je uništen, kao i 30 dunuma kukuruza – rekao je Turjačanin.
Voćari iz Potkozarja i ratari iz Lijevča su jednako obeshrabreni.
– Ne znamo da li uopšte ima smisla više raditi u selu, proizvoditi na njivama. Nema godine bez problema, počev od mraza u proljeće do grada u ljeto. Troškovi proizvodnje su veliki, nepodnošljivi, a rizik ogroman – smatraju naši sagovornici iz područja pogođenih ovom elementarnom nepogodom.
– U ovakvim situacijama najčešće se govori “dobro je, neka je živa glava”. Sada ni to više ne vrijedi; ni živa glava ne može podnijeti ovu propast i nesreću, svaku nepogodu i težak seljački hljeb. Manite više i žive glave kada je toj glavi sve gore i teže – kazao je Milan Škorić, opisujući status seljaka opredijeljenih za proizvodnju hrane.
Cigla na glavu, vjetar na kuću
Stojan Kalajdžić iz Mašića, kojem je oluja odnijela krov sa kuće i uništila ljetinu, slikovito ali i na simboličan način opisuje kataklizmu.
– Meni je cigla pala na glavu, pao sam, pokušao ustati, opet je na mene pala još jedna cigla, pa treća, sve u glavu… Obliven krvlju, nekako sam se izbavio iz oluje, pobjegao u kuću… Tada je nastala borba za hitnu pomoć. Mene su spasavali, a krov sa kuće je letio na sve strane. Cigla na glavu, a vjetar na kuću. Nastala je apokalipsa koju mi ne umijemo opisati, takvu strahotu. Ni kamen na kamenu, kako se to kaže, nije ostao. Veliko zlo – kazao nam je Stojan Kalajdžić kojem su, dan poslije, u pomoć došle komšije i prijatelji.
Aktivnost Kriznog štaba Gradiška
Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, kazao je, nakon sjednice Kriznog štaba, da je najveća šteta na stambenim objektima, poljoprivrednim imanjima, žitnim poljima, baštama, plastenicima i infrastrukturi.
Olujno nevrijeme poharalo je mnoga imanja, privatne i društvene objekte u Podgradcima, Grbavcima, Cimirotima, Kijevcima, Drageljima, Lužanima, Mašićima, Vilusima, Romanovcima, Karajzovcima…
Štab za vanredne situacije utvrdio je prioritet sanacije. To su osposobljavanje puteva, popravka elektro-mreže, pomoć stanovništvu na najteže ugroženim područjima. Vanredna situacija je u svim javnim preduzećima, kako bi posljedice oluje bile što prije i efikasnije otklonjene.
– Situacija je zaista teška, ali vjerujem da možemo, svi zajedno, računajući i na pomoć Vlade Republike Srpske, pomoći domaćinstvima koja su pretrpjela štetu od nevremena, da posljedice saniraju. To je, za našu lokalnu upravu, sad najvažniji zadatak – izjavio je gradonačelnik Adžić.
Gradska uprava Gradiška prethodno je pozvala poljoprivrednike da prijave štetu od nevremena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu