Biznis

Oni su zaslužni za bolje rangiranje univerziteta: Troje profesora na listi najuticajnijih svjetskih naučnika

Marija Kostić, profesorka TMF-a, Dragan Pamučar, profesor FON-a, i Petar Seferović, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, dugogodišnji su profesori Beogradskog univerziteta, i jedni su od najzaslužnijih za bolje rangiranje ovog državnog i najvećeg univerziteta u Srbiji za 2023. godinu.

Oni su zaslužni za bolje rangiranje univerziteta: Troje profesora na listi najuticajnijih svjetskih naučnika
FOTO: MITAR MITROVIĆ, NEMANJA JOVANOVIĆ, USTUPLJENA FOTOGRAFIJA / RINGIER

Njihova imena našla su se među najčitanijim i najuticajnijim imenima naučnika na svijetu, što je jedan od indikatora pri sastavljanju Šangajske liste najboljih svjetskih univerziteta. Tako je Beogradsku univerzitet (bu) popravio svoju poziciju, pa je za 2023. godinu plasiran između 301. i 400. mjesta najboljih svjetskih univerziteta, odnosno među četiri odsto univerziteta na svijetu.

Mirjana Kostić: Ostvaren najbolji rezultat

Mirjana Kostić profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta, kaže za Blic da se Univerzitet u Beogradu plasirao u 13, od 55 naučnih polja.

– Najbolji rezultat ostvario je u oblasti “Nauka o tekstilu i tekstilno inženjerstvo”, gdje je zauzeo visoko 40. mesto i ovo je prvi put da je UB ovako visoko plasiran na Šangajskoj listi. Izuzetno dobru poziciju i ove, kao i prethodne godine UB ima u oblasti “Nauka o hrani i tehnologija hrane”, gdje je između 51. i 75. mesta – objašnjava prof. Kostić.

– Ovako visoka pozicija je potvrda da smo na dobrom putu kada su u pitanju naša istraživanja. Istakla bih da je ovo rezultat dugotrajnog i posvećenog rada svih kolega sa Katedre za tekstilno inženjerstvo, kao i kolega sa Tehnološko-metalurškog fakulteta (TMF) i Inovacionog centra Tehnološko-metalurškog fakulteta, koji su i dali najveći doprinos za ovako dobro pozicioniranje BU u ovoj disciplini, ali i kolega sa Univerziteta u Beogradu sa kojima imamo odličnu saradnju – govori ona za “Blic”.

“Potrebno više novca za nauku”

Osvrnula se i na to da je za kvalitetno istraživanje, kao i za sticanje znanja potrebno vrijeme.

– Vrijeme je veoma važan faktor u naučnoistraživačkom radu, dok vi čekate, drugi rade. Problem predstavlja i popravka uređaja, nedostatak opreme, u nekim slučajevima i prostora. U poslednje vrijeme se dosta govori o finansiranju nauke i visokog obrazovanja. Jako je važno da imamo finansiranje koji će obezbijediti nesmetan rad visokoškolskih institucija, poboljšati uslove rada u nauci i visokom obrazovanju. Finansiranje mora biti i stimulativno u smislu da prepoznaje i nagrađuje izvrsnost – napominje ona.

Dragan Pamučar: Naučna zajednica je pokretač razvoja

U novembru 2023. godine objavljena je najnovija lista na osnovu koje će se vršiti rangiranje univerziteta na Šangajskoj listi za 2024. godinu. Na toj listi, kao i prošle godine, nalaze se dva profesora iz Srbije i obojica su članovi Univerziteta u Beogradu, prof. Petar Seferović i prof. Dragan Pamučar.

Pročitajte još

– Da budem iskren, nikada nisam pratio liste na kojima se predstavljaju kumulativni rezultati rada pojedinaca, pošto moj rad nije ni imao to za cilj. Ovakvi rezultati proizvod su višegodišnjeg rada i velikih odricanja. Međutim, kada radite nešto u čemu uživate tada to ne predstavlja napor, već zadovoljstvo. Sa druge strane, naravno, dobiti tako prestižno priznanje predstavlja zadovoljstvo i dodatni motiv za rad – kaže za Blic profesor Pamučar.

Petar Seferović: Mlade bi trebalo stalno podržavati

Koji je pravac daljeg razvoja nauke i visokog obrazovanja u Srbiji nakon izuzetnog plasmana Beogradskog univerziteta na šangajskoj listi za “Blic” je govorio doktor medicinskih nauka, profesor Petar Seferović.

– Oblast srčane slabosti, kojom se bavim poslednje tri decenije doživjela je izuzetan razvoj, i u njoj su postignuti revolucionarni napreci u kvalitetu liječenja bolesnika. Pojava novih lijekova i principa liječenja, na koje sam ukazao, su objašnjenje za veliko interesovanje naučne zajednice za moj rad, ali i za citiranost. Bio sam u prilici da blagovremeno predvidim dalji razvoj terapijskih pravaca i njihovo osmišljavanje, što me postavilo u žižu interesovanja svjetske i evropske medicinske javnosti, i odlučujuće uticalo na citiranost mojih istraživanja – kaže on za Blic.

Ističe da je Beogradski Univerzitet najveća i najuglednija naučna organizacija u regionu, i da će ubuduće značajna ulaganja Republike Srbije u nauku i sve veće povezivanje Beogradskog univerziteta sa najvećim evropskim centrima su nesumnjivo uticati na poboljšanje pozicije na Šangajskoj listi.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu