Iako je, tehnički, onlaje kupovina sigurna, nerijetko onlajn kupci budu prevareni. I u posljednje vrijeme, sve je češće takvih. Metode su postale sofisticirane i uvjerljive, da čak i oni digitalno obrazovani sve češće postaju žrtve online prevara. A nadležni organi tu teško mogu djelovati.
Onlajn biznisa sve je više. Za mnoge, olakšavajuća okolnost. Jer sve što požele mogu nabaviti onlajn. I preuzeti na kućnom pragu. Stalni je rast onlajn trgovina godinama unazad u cijeloj regiji.
Ipak, izazovi su brojni. Često platforme nemaju zakonsku obavezu da štite potrošače. Pa se velikom broju građana dešavalo da nešto naruče, i plate, pa potom mukotrpno pokušavaju da novac vrate, jer naručeno nikada nije dostavljeno.
– Oni mogu napraviti stranicu koja je gotovo pa potpuno jednaka stranicama poznatih brendova i trgovina, mogu napraviti poruku elektronske pošte koja se čini da je poslana s legitimne adrese – pojasnio nam je Svan Hlača, ekspert za sajber sigurnost.
A onda neoprez građana olakša posao varalicama.
Na primjer pošalje vam mejl banka, mejl izgleda vjerodostojan, u mailu se traži da resetujete šifru, i to na način da unesete stari pin i novi. I traži vam dodatne podatke sa kartice. Praktično im date sve što je potrebno da se koriste vašom karticom.
I to se zove pecanje, odnosno pfishing. I u posljednje vrijeme, sve je češće u BiH, upozoravaju iz FUP-a. Na više mejlova pristizale su lažne poruke od osoba navodno zaposlenim u istražnim organima susjednih država, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu