Dr sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Univerziteta Jurja Dobrile u Puli, je naveo s kojim se opasnim vrstama najčešće možemo susreti ako ljetujemo na Jadranu.
– Opasni organizmi koji obitavaju u Jadranu mogu se svrstati u nekoliko kategorija: organizmi koji posjeduju otrovne bodlje poput riba iz skupine paukovki i bodeljki, ribe koje posjeduju nazubljene i otrovne bodlje na bazi repa (golubovke i žutuge), ribe čiji je ugriz bolan (murine i ugori), ribe s krvnim toksinima (jeguljke) te ribe koje u visceralnoj šupljini nakupljaju iznimno opasan tetradotoksin kao npr. srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) – objasnio je Iveša za N1.
Otrovni paun u Jadranu
Navodi da su ove posljednje naročito rijetke u Jadranskom moru i obično obitavaju u tropskim morima.
– Osim njih, u Jadranu je detektovana i jedna vrsta ribe pauna (Pterois miles) koja ima vrlo otrovne bodlje te kao i većina novih vrsta najčešće se pronalaze na području istočnog Sredozemlja, a na Jadranu, na njegovom jugu – dodao je.
Iveša je naveo još nekoliko životinja s kojima se možemo susresti u Jadranu, a koje mogu biti opasne.
– Osim navedenih grupa, među predstavnicima skupine želatinoznog planktona postoje opasne vrste, odnosno meduzoidni oblici nekih žarnjaka iz razreda režnjaka i obrubnjaka. Među njima valja istaknuti vrstu morsku mjesečinu (Pelagia noctiluca) čije su jedinke već sada zabilježene na južnom Jadranu i kompas meduzu (Chrysaora hysoscella) koja je detektovana na sjeveru Jadrana. Realno gledajući, svi žarnjaci predstavljaju opasnost za kupače budući da posjeduju žarne stanice koje im koriste za lov i obranu. U tom pogledu i neki koralji kao npr. relativno česta vrsta kao što je smeđa vlasulja (Anemonia viridis) mogu izazvati neugodne opekline na koži – ističe Iveša u razgovoru za N1.
Napominje da u moru ima i morskih pasa, uključujući i veliku bijelu psinu koja je opasna, ali je iznimno rijetka. Ali, susreti kupača na Jadranu i morskih pasa su jako rijetki.
– Među opasnim vrstama postoje i one koje su zakonom zaštićene kao npr. žutuga (Dasyatis pastinaca) te većina većih pelagičnih morskih pasa kao npr. pas modrulj (Prionace glauca) i pas kučak (Isurus oxyrinchus) koji zajedno pripadaju skupini uopšteno ugroženih riba hrskavičnjača – navodi Iveša.
Naglašava da je bitno dobro se informisati o načinu rukovanja i susretu s pojedinim vrstama, konzumaciji njihova mesa i slično.
– Čak i bezazleni školjkaši mogu biti iznimno opasni za ljudsko zdravlje ako se konzumiraju iz područja koja su opterećena zagađenjem kao i ježinci koji svojim bodljama mogu izazvati neugodna mehanička oštećenja tkiva i sekundarne infekcije – dodao je.
“Ne diraj me, ne diram te”
S druge strane, mag. biologije Zrinka Jakl, voditelj Programa zaštite prirode u Udruzi za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce, naglašava da su male šanse da ćete nastradati od neke morske životinje.
– Životinje s kojima je susret nešto češći i s kojima treba biti oprezan su meduze, vlasulje, vatreni crv, riba pauk, škarpina, raža, golub. Nijedna od ovih životinja ne napada čovjeka, već su opasne isključivo zbog njihovih mehanizama za obranu. U prirodi vrijedi pravilo “ne diram te, ne diraj me”. Čak i murina koja ima opasan izgled i otrovan ugriz nikada ne napada prva, i možete mirno roniti kraj nje ako ju ne uznemiravate. Pazite da ne nagazite na morskog ježa i izbjegavajte meduze i sigurni ste na odmoru – savjetuje Jakl.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu