Svi poslodavci moraju unaprijed izvršiti procjene rizika i osigurati da radna mjesta prethodno ispunjavaju stroge kriterije zaštite na radu, kako bi umanjili rizik za radnike koji su izloženi virusu COVID-19, kaže ILO.
Bez takvih kontrola zemlje se suočavaju s veoma realnim rizikom od ponovnog oživljavanja virusa. Uvođenjem potrebnih mjera smanjiće se rizik od drugog vala zaraze koji se može dogoditi na radnom mjestu, piše Klix.
Danas su najvažniji sigurnost i zdravlje naše cjelokupne radne snage. Suočeni s valom zarazne bolesti, način na koji sada štitimo naše radnike jasno govori koliko su bezbjedne naše zajednice, i koliko će naša preduzeća biti otporna kako se razvija ova pandemija – rekao je generalni direktor ILO, Gaj Rajder.
– Samo primjenom mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu možemo zaštititi živote radnika, njihovih porodica i šire zajednice, osigurati kontinuitet rada i ekonomski opstanak – dodao je Rajder.
Mjere kontrole rizika se posebno trebaju prilagoditi potrebama radnika na prvoj liniji pandemije. Tu spadaju zdravstveni radnici, srednje medicinsko osoblje, ljekari i radnici koji pružaju pomoć u hitnim slučajevima, kao i oni koji prodaju prehrambene proizvode, i koji rade u službama za održavanje čistoće.
ILO je također naglasio potrebe najugroženijih radnika i preduzeća, posebno onih u neformalnoj ekonomiji, migranata i radnika u domaćinstvima. Mjere zaštite tih radnika trebale bi uključivati, između ostalog, obrazovanje i obuku o sigurnim i zdravim radnim praksama, besplatno pružanje lične zaštitne opreme po potrebi, pristup javnim zdravstvenim uslugama i alternative za egzistenciju.
– Na Svjetski dan zaštite na radu, pozivam sve zemlje da osiguraju dobro definisane, dostojanstvene i sigurne uslove rada za sve zdravstvene radnike -rekao je dr Tedros Adhanom Gebrejezus, generalni direktor SZO.
Kako bi se osigurao siguran povratak na posao i izbjegli daljnji prekidi rada, ILO preporučuje:
– Mapiranje opasnosti i procjena rizika od zaraze u odnosu na sve radne operacije i nastavak njihove procjene nakon povratka na posao.
– Usvajanje mjera kontrole rizika prilagođenih svakom sektoru i specifičnostima svakog radnog mjesta i radne snage.
Oni mogu uključivati:
Smanjivanje fizičkih interakcija između radnika, izvođača radova, kupaca i posjetilaca i poštovanje fizičkog distanciranja kada se dogodi bilo koja interakcija. Poboljšanje ventilacije na radnom mjestu. Redovno čišćenje površina, osiguravajući da su radna mjesta čista i higijenska, te osiguravanje odgovarajućih objekata za pranje i sanitarnu zaštitu.
– Obezbjeđivanje lične zaštitne opreme (LZO) radnicima tamo gdje je to potrebno i bez ikakvih troškova.
– Osiguravanje rješenja za izolovanje sumnjivih slučajeva i praćenje svakog kontakta.
– Pružanje podrške za mentalno zdravlje osoblja.
– Obuka, edukacija i informativni materijali o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, uključujući pravilnu higijensku praksu i upotrebu bilo koje kontrole na radnom mjestu (uključujući LZO).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu