Ovaj profesor u Gimnaziji „Jovan Dučić“, sa kolegama iz BiH, kroz predavanja i obilazak pojedinih fabrika upoznao se sa najnovijim istraživanjima u fizici.
Želju svakog fizičara uspio je da ostvari preko Asocijacije za napredak nauke i tehnologije, koju vodi Admir Greljo, rođen u Trebinju, koji je angažovan kao istraživač u ovoj laboratoriji.
Ove posjete su uobičajene za fizičare iz zemalja okruženja, ali za nas iz BiH to je rijetkost. Uz pomoć Grelja, koji radi u CERN-u, uspjeli smo otići. Prije ovoga maštali smo da odemo u Fermilab u Americi, ali kad se pružila mogućnost da odemo u CERN to je postao naš san – priznaje Grković.
On kaže da su fizičari iz BiH, kao i većina njihovih kolega koji dođu u ovu svjetsku laboratoriju, morali proći “ulazni test”.
Anegdota
– Pet dana smo bili i imali smo organizovana predavanja, posjete laboratorijama, prošli smo i kurs obrade podataka. Dali su nam podatke koje i oni obrađuju. Sami smo trebali da vidimo šta se desilo u pojedinim slučajevima i ispostavilo se da smo prilikom rada otkrili novu česticu. Već smo maštali da ćemo biti kandidovani za Nobelovu nagradu, a šta je zapravo bilo – podvalili su nam podatke. To rade svima koji dođu sa strane, ali je tih pet minuta slave bilo dobro – kaže Grković kroz smijeh.
U ovoj laboratoriji napravljen je i prvi server u svijetu.
– Tamo je napravljen “World wide web”, vidjeli smo taj prvi kompjuter. Čovjek kad je otkucao taj program ostavio je kompjuter cijelu noć. Ujutru je njegov kolega, pošto mu je trebala utičnica, isključio kompjuter, a pošto program nije bio snimljen, sve je palo i to je bio prvi pad interneta u svijetu – priča ovaj trebinjski fizičar.
Želi da odvede i đake
Grković navodi da je CERN jedino mjesto na svijetu gdje imaju antiatom, napravljen od antiprotona i antielektrona.
– Napravljenja je nestvarna laboratorija u kojoj je tunel od 27 kilometara, sa četiri detektora koji su teški po 14.000 tona. Cilj je istraživanje elementarnih čestica, ali oni razvijaju i druge stvari poput superprovodnika, a razvili su i hadronsku terapiju, najsavremeniju za liječenje karcinoma. Planirali su i da jedan takav centar za liječenje bude u Crnoj Gori – ističe Grković.
Navodi je centar CERN-a menza, gdje svi – naučnici, profesori i studenti – opušteno raspravljaju o fizici.
– Upoznao sam Džona Elisa, jednog od vrhunskih fizičara. Kad sam ga upitao mogu li da se fotografišem s njim on me je pitao odakle sam. Kad je čuo da sam iz Trebinja pitao je je li to grad koji ima stari most, misleći na Mostar – kaže Grković.
Ovaj trebinjski profesor se nada da će biti još prilika da ode u najveću svjetsku laboratoriju, a želja mu je da povede i đake, jer, kako reče, to je mjesto gdje se mora zaraziti fizikom.
I bivša Jugoslavija osnivač CERN
CERN je 1954. godine osnovalo Evropsko vijeće za nuklearna istraživanja, na francusko-švajcarskoj granici, zapadno od Ženeve. Najveća svjetska laboratorija za fiziku bavi se fundamentalnim istraživanjima.
Preko 20 evropskih država su članice CERN. Među prvobitnim osnivačima je bila i Jugoslavija, koja je 1961. godine napustila organizaciju. Srbija je krajem 2018. postala punopravna članica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu