Bolnica “Papa Jovan XXIII” treća je po veličini bolnica u Lombardiji i u posljednje tri nedjelje postala je neka vrsta nacionalnog rova u ratu protiv korona virusa, prenosi Blic.
Nikad to neću moći da zaboravim: pacijenti pristižu sa svih strana, s teškim plućnim i disajnim problemima, krkljaju i guše se, mnoge pregledaju u hodnicima i velikim salama – izjavio je glavni ljekar za plućne bolesti bolnice Fabijano di Marko u petak za Korijere dela sera. U međuvremenu, na liječenju u bolnici u Bergamu nalazi se 500 oboljelih od Covid-19.
– Na intenzivnoj njezi trošimo 8.600 litara kiseonika na sat – kaže ovaj lekar.
Ljekari, bolničari, pogrebnici, sveštenici
Za mnoge pacijente pomoć stigne prekasno – uprkos tome što su priključeni na aparate za disanje.
U Bergamu je u posljednjih pet dana umrlo 300 ljudi. Broj smrtnih slučajeva po stanovniku porastao je deset puta u odnosu na prethodnu godinu. Natprosječno veliki broj oboljelih postoji upravo među medicinskih osobljem, koje, bar na početku epidemije, nije bilo dovoljno dobro zaštićeno od zaraze: u Bergamu su se zarazili 77 ljekara opšte prakse i desetine bolničkih ljekara i njegovatelja, a bilo je i smrtnih slučajeva. Virus bjesni i među sveštenicima i pogrebnicima, jer i oni svakodnevno dolaze u dodir s pokojnicima i njihovim bližnjima.
U bolnicu „Papa Jovan XXIII“ odavno više ne mogu da prime sve pacijente kojima bi to bilo neophodno: gotovo neprekidno ispred bolnice polijeću helikopteri, koji transportuju pacijente u druge bolnice, često i u drugim regionima, koji još nisu toliko žestoko pogođeni. Često oboljeli umiru kod kuće.
– Otac mi je juče umro kao pas – napisala je jedna devojka na društvenim mrežama.
Njen otac nije dobio mjesto u bolnici.
Za vikend je u Bergamu i u Breši, koja je takođe žestoko pogođena, bilo nagovještaja blagog popuštanja krize. Kad je vlada Đuzepea Kontea osmog marta proglasila Lombardiju „crvenom zonom“, broj zaraženih u Bergamu rastao je za 25-30 odsto dnevno, juče, u subotu, porastao je za deset odsto. Slično je u Breši, gdje je rast pao sa prosječnih 27, na 13 odsto.
Suprotan trend bilježi se u Milanu, gdje ima više od 600 novih slučajeva dnevno, pri čemu se testiraju samo osobe sa izraženim simptomima.
– U Milanu je rast broj oboljelih u međuvremenu znatno veći nego u Bergamu i Breši i veoma smo zabrinuti – izjavio je za vikend ministar za zdravlje i socijalna pitanja regiona Lombardija Đulio Galera i najavio predstojeću „bitku za Milano“.
Kapaciteti bolnica na granici
U Milanu je udio zaraženih u ukupnom stanovništvu, doduše, još uvijek znatno niži nego u Bergamu i Breši, ali kapaciteti bolnice metropoli od 1,4 miliona stanovnika već su na granici, jer su primili mnoge pacijente iz preostalih krajeva Lombardije. Kako bi se pripremili za dalji rast obolelih, vlasti su u roku od dvije sedmice povećale broj kreveta na Intenzivnoj njezi sa 750 na 1.250, a na sajamskom prostoru u Milanu biće napravljena poljska bolnica sa 300 kreveta.
Vlasti i stručnjake brine visoka stopa smrtnosti zaraženih korona virusom u Lombardiji (oko deset odsto, što je mnogo više nego u Vuhanu, gdje je iznosila 1,5-2 odsto). Pretpostavlja se da je razlika umnogome zasnovana na metodici testiranja, ali virolozi i imunolozi analiziraju druge uzroke.
– Moramo što prije da otkrijemo razlog. Ono što se desilo u Bergamu jeste katastrofa, ali ako se anomalija visoke stope smrtnosti proširi i u Milanu, suočićemo se s masovnim umiranjem – kaže virolog Ilarija Kapua sa Univerziteta Floride.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu