Kultura

Otvorena izložba "Grof Sava Vladislavić" Eksponati stigli iz Putinove predsjedničke biblioteke

U Muzeju Žitomislić večeras je otvorena izložba "Grof Sava Vladislavić", čiji su eksponati stigli iz predsjedničke biblioteke Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije.

Otvorena izložba "Grof Sava Vladislavić" Eksponati stigli iz Putinove predsjedničke biblioteke
FOTO: SRNA

Izložbu su organizovali Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Mostar i Fondacija Muzej Žitomislić u okviru tradicionalne manifestacije “Šantićeve večeri poezije”.

Iz Fondacije Muzeja Žitomislić je saopšteno da je izložba iz predsjedničke biblioteke posredstvom Ambasade Rusije u BiH ustupljena Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a fotografije su autentične sa opisima na ruskom jeziku.

Direktor Fondacije Muzej Žitomislić Dejan Dilberović rekao je da je značajno što se ova izložba prikazuje u Žitomisliću jer je Sava Vladislavić bio jedan od najvećih dobrotvora Manastira Žitomislić i davao je velike priloge i poklone u vidu knjiga, ikona i crkvenih predmeta.

– Nažalost, mnogo toga nije sačuvano, ali ipak postoje istorijski tragovi po kojima se vidi da je Vladislavić imao posebnu naklonost prema Manastiru Žitomislić, kao i da je bio posebno vezan za Hercegovinu – istakao je Dilberović.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

On je napomenuo da je Manastir Žitomislić kroz vijekove imao različite ekonomije i djelatnosti, a jedna od njih bila je i kulturna misija, te tako ovaj muzej postoji već 163 godine.

Na otvaranja izložbe o Savi Vladislaviću je govorio dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i predsjednik Glavnog odbora SPKD “Prosvjeta” Draga Mastilović.

Sava Vladislavić rođen je 25. januara 1668. godine u Jaseniku kod Gacka u poznatoj vlastelinskoj porodici Vladislavića.

Školovao se u Dubrovniku gdje je počeo da se bavi trgovinom. Tu je upoznao ruskog diplomatu grofa Lava Tolstoja, koji je ubrzo uočio njegove sposobnosti, a posebno njegovo dobro poznavanje političkih prilika u tadašnjim mletačkim i turskim posjedima na Balkanu i pridobio ga za rusku službu.

Potom Vladislavić odlazi u Carigrad gdje je, pored trgovačkih poslova, stupio u rusku službu.

Mastilović je naveo da je Vladislavić upoznao cara Petra Velikog u Azovu 1702. godine, a nakon toga svoju političku i diplomatsku karijeru nastavlja u Moskvi, pa zatim opet u Carigradu, odakle godinu kasnije donosi caru tajni diplomatski spis pod naslovom “Tajni opis Crnog mora”.

– Sava je u Moskvi postao miljenik i savjetnik Cara Petra Velikog, a potom i njegove nasljednice carice Katarine i ličnost od njihovog najvećeg povjerenja. Najpovjerljivije i najosjetljivije političke i diplomatske misije obavljao je upravo Vladislavić. Titulu grofa stiče 1725. godine – dodao je Mastilović.

FOTO: SRNA
FOTO: SRNA

Između ostalih diplomatskih uspjeha, Sava Vladislavić je u ime ruskog cara zaključio savez sa moldavskim knezom u Jašiju, mir sa turskim sultanom na Prutu, a tokom rata sa Šveđanima, koji je završen ruskom pobjedom na Poltavi 1709. godine, bio je šef snabdijevanja cjelokupne ruske vojske.

– Bio je glavni kreator uspješne monetarne i finansijske reforme Ruskog carstva, a smatra se i osnivačem ruske obavještajne službe – dodao je Mastilović.

Zbog brojnih diplomatskih uspjeha i drugih usluga koje je učinio ruskoj imperiji Sava je od Petra Velikog i Katarine darovan brojnim imanjima, dvorcima i trgovačkim privilegijama.

– To mu je omogućilo da izdašno pomaže pravoslavne crkve i manastire, posebno po Hercegovini i današnjoj Crnoj Gori i tako stekne epitet velikog dobrotvora. Knjige i ostale crkvene predmete koje je Sava slao iz Rusije i danas se čuvaju u nekim crkvama i manastirima – rekao je Mastilović.

Sava Vladislavić je umro 17. juna 1738. godine u Sankt Peterburgu, gdje je i sahranjen u carskoj grobnici, u kripti Blagoveštanske crkve Lavra Aleksandra Nevskog.

Izložba “Grof Sava Vladislavić” je u Muzeju Žitomislić otvorena do 25. oktobra.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije