Ovo je u najkraćem poruka sudija Ustavnog suda BiH, koji su se danas obratili javnosti.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, kazala je da je Sud u 2023. godini radio u specifičnim i gotovo nemogućim uslovima.
– Ove upražnjene sudijske pozicije do danas nisu popunjene iako je nadležnim zakonodavnim tijelima na vrijeme poslata obavijest o potrebi popune ovih mjesta. Štaviše, izvršen je pritisak na još jednog kolegu suca da napusti Ustavni sud i on je u januaru ove godine otišao u prijevremenu penziju. Na ovaj način je faktički potpuno onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom savjetu, koje čini šest domaćih sudaca, a za kvorum je potrebno najmanje pet. Ovo je bitno zato što je u dosadašnjoj praksi suda upravo veliki savjet odlučivao o najvećem broju predmeta, preko 99 odsto svih predmeta iz apelacijske nadležnosti suda – pojasnila je Galićeva.
Zbog nepostojanja neophodnog kvoruma, od novembra 2022. godine Ustavni sud BiH po predmetima odlučuje samo u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri međunarodna suca. Zbog ovakve situacije, tvrdi Galićeva, najviše trpe građani BiH.
– Zato što je najviše apelacionih predmeta, gdje se građani, ali i druga pravna lica obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im odlukama drugih sudova povrijeđena prava zagarantovana Ustavom BiH – dodala je Galićeva, te je rekla da se sud morao prilagoditi ovoj situaciji, koja je, kada se sve sabere, rezultovala i manjim brojem riješenih predmeta.
– Nedavno smo dobili i izvještaj Venecijanske komisije koja je izrazila zabrinutost, jer Sud ne radi u punom kapacitetu – navela je Galićeva.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman rekao je da je Sud definisan kao nezavisna vlast, da je čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti, te da je obaveza svih institucija da poštuju odluke Ustavnog suda.
– Pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na nezavisnost Ustavnog suda. Napad na sudstvo je napad na državu. Odluke ne samo ovog nego svakog Suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba ispoštovati, ako se to ne dogodi onda imamo ono što se ‘ius nudus’, odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu sprovedeni – kazao je Ćeman.
Helen Keler, jedan od međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BIH, ponovila je da je situacija u Ustavnom sudu BiH alarmantna i da se dešava napad na sudstvo u BiH.
– Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizovati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje – kazala je Keler.
Podsjetila je da su vlasti iz Republike Srpske tražile ostavku stranih sudija, a da se to dogovorilo, tvrdi, došlo bi do prestanka funkcinisanja ove institucije.
– Nastavićemo da vršimo svoj mandat dok god postoji Sud jer time ustavni sud ostaje samoodrživ. Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali gledamo u budućnost zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudija je veliki. To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici Suda, što je iscrpljujuće – poručila je Kelerova.
– Trenutni omjer tri međunarodna i tri domaća suca nas stavlja u daleko od onoga što je Ustav. Na ivici smo funkcionisaja. Ova politička blokada mora biti okončana brzo – dodala je Kelerova.
Medijima se ovom prilikom obratila i sudija Seada Palavrić, koja je istakla da je kvorum u Ustavnom sudu BiH neophodan, ukoliko svi žele da se donose prave odluke, prenose Nezavisne novine.
– Oni koji ne žele strance u Sudu, oni zapravo ne žele domaće sudije – rekla je Palavrić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu