Ova brojka globalno raste posljednjih 35 godina, pa danas otprilike jednu petinu pacijenata čine pripadnici te starosne grupe.
Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih karcinoma, a tačni razlozi porasta broja i udjela oboljelih među mlađim osobama nisu objašnjeni. Stručnjaci misle da tome doprinose životni stil i uticaji iz okoline, ali ne znaju šta precizno i kojim mehanizmima djeluje.
Zbog tolikih upitnika još je važnije biti svjestan opasnosti oboljevanja od ove maligne bolesti, ali i prepoznati simptome. Jedan od manje uobičajenih, ali značajnih simptoma koje ne treba ignorisati je promjena stolice u tanku, ali i dugačku, poput olovke.
Novonastala promjena
– Do takve promjene obično dolazi ako je tumor smješten blizu završetka debelog crijeva ili ako oblaže cijelu unutrašnjost debelog crijeva, te se zbog toga stolica sužava – rekao je doktor Majkl Sečini, jedan od osnivača Programa za debelo crijevo i rektum Centra za gastrointestinalni rak i onkologiju na Jejlu.
Zdrava stolica trebala bi da bude dugačka i u obliku kobasice i izlazi u jednom komadu ili u nekoliko manjih dijelova.
Najviše zabrinjava kada je stanjivanje stolice novonastala promjena koja se pokaže upornom, jer ona može da bude jedan od rjeđih znakova mogućeg raka debelog crijeva. Kako ističe dr Džefri Daker, gastroenterolog u Medicinskom centru Univerziteta u Pitsburgu, svaka primjetna promjena u navikama pražnjenja crijeva bi mogla da bude potencijalni alarm, ali, srećom, nije uvijek i znak raka debelog crijeva.
Osim promjene oblika ili konzistencije stolice, to može uključivati raširenije znakove, kao što su češće ili rjeđe odlaženje na toalet, krv u stolici i bolove u stomaku i nenamjerni gubitak tjelesne mase. No, neki slučajevi raka debelog crijeva nemaju nikakvih simptoma. U svakom slučaju, ne bi trebalo zanemariti nijedan od navedenih simptoma, upozorava dr Sečini, ako ih primijetite, važno je da to kažete svom ljekaru.
Kolonoskopija daje odgovore
Kod mlađih osoba vrlo je lako pomisliti: ‘To su hemoroidi’ ili ‘To je sindrom iritabilnog crijeva’. I može da bude tako, ali treba misliti i na to da ove dvije bolesti mogu istovremeno postojati. Generalno je kolonoskopija, endoskopski pregled debelog crijeva pomoću instrumenta sa savitljivom cijevi koja na vrhu ima kameru i svjetlo, najbolji način za uklanjanje sumnji i za to da se bolest uhvati u ranoj fazi, ističe ljekar.
Kolonoskopija se preporučuje svima poslije 50. godine života, a odmah nakon 40. godine onima u čijoj je porodici ova bolest prisutna u prvom koljenu, dakle, kod majke, oca, brata, sestre, sina ili kćerke.
Ako im je bolest dijagnostifikovana prije 50. godine života, preporučuje se da odu na kolonoskopiju i deset godina prije perioda u kojoj su oboljeli. Na raniju kolonoskopiju trebalo bi da odete i ako ste imali upalnu bolest crijeva, prošli zračenje područja karlice ili abdomena, ako imate određene genetske sindrome ili ako ste već imali rak debelog crijeva, navodi Daker, prenosi ŽenaBlic.
Sve ovo treba shvatiti ozbiljno, upozorava, ali bez panike – kolonoskopija je nužna kako bi se utvrdilo šta se događa. Ako se pregledom otkrije prekancerozni polip ili možda rak, rano otkrivanje bolesti najbolja je garancija za uspješno liječenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu