To je ohrabrilo stanovnike ovog sela te pred njih postavilo nove zadatke i izazove.
U više porodica, među kojima su Milica i Nikola Prolić, ima po petoro djece. Ovo je ohrabrujući podatak za sve Berečane, na osnovu kojeg kuju amciozne planove.
U Mesnoj zajednici Berek zalažu se za ponovno otvaranje škole koja je ovdje ugašena prije dvadeset godina. Mještani Jovo Dragojević, Damir Milivojac, Rade Čergić, Boško Kerezović, Nedo Sladojević i Ostoja Prolić kažu da u selu, svake godine imaju sve više djece. To ih podsjeća na davnašnje razdoblje.
Nekada je u našem selu bilo mnogo stanovnika. Našu školu od prvog do četvrtog razreda pohađalo je 80 učenika. Poslije se to ubrzano počelo osipati, selo umirati, kuće pustošiti a mladi odlaziti. Prije petnaestak godina škola je zatvorena a nekoliko učenika premješteno u topolsku školu – podsjeća Jovo Dragojević iz Bereka.
Njegov komšija Ostoja Prolić, akitivista u Mesnoj zajednici kaže da je u međuvremenu školska zgrada zapuštena, oštećena, zidovi popucali, stolarija dotrajala.
– Sada se možemo pohvaliti djecom u selu. To je naš najveći kapital, ponos koji nas ohrabruje, stvara dobru perspektivu za život. Selo je moderno, imamo asfaltne puteve, velike i savremene kuće, vrijedne ljude… Sada želimo da još snažnije podstaknemo djecu i omladinu da dugoročno ovdje grade svoju budućnost – rekao nam je Prolić.
Takav primjer, među ostalima, je višečlana porodica Milice i Nikole Prolića. U njihovoj kući je petoro djece. Najmlađi je jednogodišnji David te njegove starije sestre Nataša (3), Nikolina (4), Marija (5) i Magdalena (7). Njihova majka Milica je domaćica a otac Nikola radnik.
– Opredijelili smo se za život u Bereku, ovdje nam je najljepše i najbolje. Naša kuća je puna ljubavi i sloge. Svako ima svoje zadatke i poslove, najviše se bavimo poljoprivredom i stočarstvom. Voljeli bismo kada bi obnovili našu školu, izgrađenu još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, da djeca ne putuju autobusom u Topolu nego da se školuju u svome selu – kazao je Nikola Prolić.
U Bereku se zalažu i za izgradnju društvenog doma koji je ovdje takođe postojao prije više od pola vijeka ali je srušen zbog dotrajalosti.
– Na placu pored škole nekada je bio dom. Sada je on ponovo postao naša preka potreba. Tu bismo se okupljali, sastajali, smjestili kancelarniju Mjesne zajednice, ambulantu, poštu i druge sadržaje neophodne seljanima svih generacija – uvjeravaju naši sagovornici u Bereku.
Oni kao pozitivan primjer navode susjedni Jazovac gdje je prošle godine obnovljena školska zgrada te se ponovo, poslije višegodišnje pauze, ponovo oglasilo školsko zvono.
Inače, u većini mjesta gradiške opštine, nastava se izvodi sa deset i manje đaka u četiri razreda. Prethodno su škole zatvorene u desetak sela, među kojima u Miljevićima, Romanovcima, Mičijama, Treboljanima… a školske zgrade opustjele.
To se loše odrazilo i na srednje škole, posebno Gimnaziju gdje nekoliko godina ne uspjevaju upisati planirani broj učenika i odjeljenja. Više naših sagovornika iz ovih potkozarskih sela kaže da se, odlaskom učenika i nastavnika selo gasi.
– Tamo gde nema škole, nema više ni života. Primjera ima mnogo, jer u poslednjih desetak godina su zatvorene i zauvijek opustjele škole u većini potkozarskihsela. Mladi bračni parovi sa djecom u tom slučaju zauvijek preseljavaju u grad, a u selu ostaju samo starci – smatraju sagovornici „Euroblica“ iz Gornje Jurkovice.
Poslije Jazovca, Berek je još jedan primjer koji povećanim natalitetom mijenja takvu praksu.
Ohrabrujuće informacije iz Opštine
U lokalnoj upravi Gradiška smatraju veoma ohrabrujućim informaciju o poboljšanju nataliteta u Bereku. Načelnik Zoran Adžić kaže da oni nastoje prvenstveno ekonomskim mjerama, podsticanjem privrede i poljoprivrede zaposliti stanovništvo, poboljšati uslove života na selu. Sledeći korak su škole te stvaranje drugih uslova za bogatiji društveni život. Berek je nesumnjivo, kazao je, dobar primjer a Opština će ovom kao i ostalim selima biti na usluzi za sve njihove potrebe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu