Svijet

“Peru zube jednom u 5 dana” Istraživanje pokazalo da su Hrvati na dnu EU kada je oralna higijena u pitanju

Ankete sprovedene u posljednjih desetak godina otkrile su da hrvatski građani peru zube u prosjeku jednom u pet dana umjesto dva puta dnevno, koliko preporučuju stručnjaci.

stomatolog sa pacijentom
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Kako upozoravaju autori Strateškog plana njegovanja i zaštite oralnog zdravlja 2015.-2017. i učesnici hrvatske kampanje “Ajmo prati zube”, svaki četvrti muškarac pere zube samo kada ide zubaru, po glavi stanovnika u prosjeku se potroše dvije i po paste za zube godišnje, 12-godišnjaci u prosjeku imaju četiri pokvarena zuba, 80 odsto Hrvata boluje od neke parodontne bolesti, 90 odsto ih ima karijes, a 11 odsto nema svog stomatologa. Rezultat je da su Hrvati po broju zdravih zuba na dnu EU, a iza njih je samo Bugarska.

Međutim, zdravlje zuba samo po sebi nije jedini problem.

Novija istraživanja sve jasnije pokazuju da postoji povezanost između loše oralne higijene i razvoja parodontitisa (ono što je u narodu poznato kao paradentoza), koji je, pak, povezan s cijelim nizom ozbiljnih, sistemskih bolesti kao što su dijabetes, bolesti srca, demencija, reumatoidni artritis i druge autoimune bolesti. Među ostalim, istraživanja sve više otkrivaju da je populacija bakterija, odnosno mikrobiom usta, povezana s mikrobiomom probavnog sistema i da zajedno čine jednu od, čiji je poremećaj povezan s brojnim bolestima, uključujući čak i rak.

Pročitajte još

Konačno, ne manje važno, liječenje parodontitisa i njegovih posljedica predstavlja velik finansijski teret za zdravstvene sisteme koji se mjeri u milijardama evra, a on se može značajno smanjiti pravovremenom dijagnostikom i liječenjem.

Predsjednik Hrvatskog parodontološkog društva dr. sc. Darko Božić, profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, kaže da njegovi saradnici i on već godinama upozoravaju na povezanost parodontitisa i brojnih sistemskih bolesti.

– Najsnažniji i najjasniji dokazi postoje za povezanost s kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom. Takođe se sprovode istraživanja o povezanosti s drugim bolestima, međutim, ona su novijeg datuma. Tu je jedno od ključnih pitanja na koje treba naći odgovor je li parodontitis uzrok ili posljedica neke druge bolesti – kaže Božić.

Naime, kod nekih bolesti, na primjer demencije, odnosno Alchajmera, veza s parodontitisom može biti i uzročna i posljedična. Osoba s Alchajmerom može biti nesposobna da održava oralnu higijenu, a takođe parodontitis može biti jedan od uzroka ove bolesti.

– Parodontitis je šesta najčešća hronična bolest u svijetu. Trenutno 11 odsto svjetske populacije, što je oko 800 miliona ljudi, boluje od umjerenog i uznapredovalog parodontitisa. Oko 65 odsto ljudi starijih od 65 godina ima umjerene ili uznapredovale oblike te bolesti. Ona uglavnom počinje u ranim 30-im godinama, ali mogu oboljeti i mlađi, već sa 20. Hrvatska je po ukupnom broju oboljelih od karijesa takođe pri vrhu EU. Kada je riječ o parodontitisu, posljednji podaci su nam od prije 20 godina, a oni su već tada bili izrazito loši – kaže Božić.

stomatolog zubar stomatologija
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ipak, ističe da situacija s težim oblicima parodontitisa ni u drugim zemljama nije puno bolja, a svuda se pogoršava ili, u najboljem slučaju, stagnira

– Ljudi sve duže žive i sve rijeđe vade pokvarene zube. Logična posljedica je da je sve više parodontitisa. Kada neko izvadi zub zbog karijesa u 30-im godinama, onda ni ne postoji mogućnost da se na tom mjestu razvije parodontitis – tumači.

Parodontitis je ozbiljna prijetnja zdravlju

Što je parodontitis? Parodont se sastoji od tkiva koja pružaju potporu zubima u ustima, a uključuju desni, kost, parodontni ligament i spoljnu površinu korijena zuba. Parodontne bolesti, takođe poznate kao bolesti desni, skup su upalnih stanja koja zahvataju ta tkiva. U ranoj fazi nastaje gingivitis, kad upala zahvata samo desni koje postaju natečene i crvene te lako krvare.

Parodontne bolesti, gingivitis i parodontitis nastaju zbog bakterija u ustima koje inficiraju potporna tkiva oko zuba i zbog imunog odgovora organizma na te upalne procese. Parodontitis se smatra glavnim uzrokom gubitka zuba kod odraslih. Kad nastupi ozbiljniji oblik parodontitisa, desni se mogu odvojiti od zuba, može doći do gubitka kosti, a zubi se mogu olabaviti ili ispasti. Upalna stanja takođe mogu uzrokovati loš zadah.

Glavni uzroci koji povećavaju rizik od bolesti su loša oralna higijena, pušenje i slabo kontrolisani dijabetes. Postoje i drugi, poput HIV/AIDS, nasleđa i određenih lijekova, piše Indeks.

Parodontne bolesti izrazito su česte u cijelom svijetu, ali se u velikoj mjeri mogu spriječiti.

Kako smo već naveli u uvodu, brojna istraživanja sprovedena u posljednjih 20 godina pokazuju da postoji povezanost između parodontitisa i cijelog niza najčešćih hroničnih bolesti današnjice, kao što su dijabetes i kardiovaskularne, bubrežne, plućne, neurološke i maligne bolesti, koje su odgovorne za većinu smrtnih ishoda.

Istraživanja sve više pokazuju da postoji dvosmerni odnos između parodontitisa i dijabetesa, u kojem dijabetes povećava rizik od parodontitisa, a parodontna upala negativno utiče na kontrolu glikemije, što može pogoršati dijabetes.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu