Gradovi

PETICA ZA VOĆARSKU SEZONU Korajski domaćini jači od pandemije

Restriktivne mjere i zatvaranje granica zbog pandemije virusa korona, koji su onemogućili uvoz u BiH, primorali su domaće otkupljivače da se orijentišu na domaću proizvodnju.

PETICA ZA VOĆARSKU SEZONU Korajski domaćini jači od pandemije
FOTO: SLADJANA R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Tako su nakon mnogo godina poljoprivredni proizvođači u Srpskoj imali obezbijeđen plasman, ali i povoljnu otkupnu cijenu.

Proizvođači jagodičastog voća zadovoljni su sezonom, a nadaju se i da će sa šljivom dobro proći.

Gladan se ne može ostati

U mjesnoj zajednici Koraj, na području opštine Lopare, živi oko 1.500 povratnika bošnjačke nacionalnosti. Bave se poljoprivrednom proizvodnjom, najviše voćarstvom. Veliko imanje na obroncima Majevice, osnovni je izvor prihoda za višečlanu povratničku porodicu Abaza Halilovića (74).

Jagode proizvode na dva dunuma, imaju voćnjak na tri dunuma, a na 32 dunuma proizvode pšenicu, ječam i kukuruz. Ponosni su Halilovići i na plastenik u kojem uzgajaju povrće i pčelinjak sa 70 košnica.

-Radimo, borimo se. Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom. Teško se može steći neko veliko bogatstvo, ali ne može se ni gladan ostati kaže domaćin.

Pristižu u voćnjaku Halilovića prvi prinosi ranih sorti čuvene korajske šljive. Očekuju velike prinose i dobar kvalitet, imaju i prve ponude za otkup.

Ovih dana imaju pune ruke posla. Završavaju berbu kasne jagode, a ovu sezonu će pamtiti kao odličnu. Čist vazduh, povoljna klima i dosta rada dali su prvoklasnu jagodu. Kažu – slađu od meda.

Foto: Sladjana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: Sladjana R. Mrkonjić/RAS Srbija

-Plašili smo se da je, zbog pandemije virusa i zatvorenih granica, nećemo imati kome prodati, da će cijena biti mala i da smo džaba radili. Srećom, nije bilo tako. Kupac iz Hercegovine svaki drugi dan je tovario 10 tona. Kilogram prve jagode prodao sam za 4,90, pa za 4,80, a onda je cijena spala na 3,50 i 2,50 KM. Mašala godina – kaže ugledni voćar.

Perspektiva

U selu, kaže Abaz, ima svega 10-ak mladića, jer ih je većina otišla u potrazi za boljim životom. Uprkos dobro plaćenim dnevnicama, teško je naći radnu snagu u ovom majevičkom kraju. Uprkos tome, proizvodnja ne jenjava, a Abazovi unuci jedni su od rijetkih koji svoju perspektivu vide u očuvanju tradicije na porodičnom imanju.

-Radi se od zore do mraka. Stoka, traktor, sjetva, žetva, berba, pijaca i prodaja. Ali nađe se vremena i za ostalo. Uskoro i fakultet završavam, ali namjeravam da ostanem na imanju – kaže Abazov unuk Muhamed.

Padine Majevice su izuzetno pogodne za voćarsku proizvodnju, pa je voćarstvo u Koraju tradicija. Procjene su da na plantažama u Koraju ima oko 300 hiljada stabala koštičavog voća, više od šest hektara zasada jagode, a svake godine plantaže povećavaju.

Foto: Sladjana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: Sladjana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Velika pomoć povratnicima da stanu na noge bili su brojni projekti koji su realizovani u ovoj povratničkoj mjesnoj zajednici. Pristizale su i donacije. Koraj ima otkupnu stanicu, hladnjače, mašine za preradu.

Podrška opštine

U opštinskoj upravi Lopare podsjećaju da se za podršku poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta godišnje izdvaja oko 100.000 maraka. Dio ovih sredstava ide i u Koraj.

Načelnik Lopara Rado Savić kaže da su dijelili besplatne sadnice jagoda i plastenike.

-Oko 1.000 dunuma zemlje koja je u vlasništvu opštine dali smo u zakup korajskim poljoprivrednicima, pod izuzetno povoljnim uslovima. Voćarstvo je veliki potencijal ovog kraja – naglašava loparski načelnik.