Društvo

Planinarsko društvo "Javorina" u pohodu na najviše vrhove Austrije i Njemačke

Članovi Planinarskog društva “Javorina” iz Pala spremaju se za osvajanje Grosgloknera, najvećeg vrha Austrije, i Cugšpica, najvećeg vrha Njemačke, dok najavljuju i izgradnju planinarskog doma.

Planinarsko društvo "Javorina" u pohodu na najviše vrhove Austrije i Njemačke
FOTO: PRIVATNA ARHIVA/RAS SRBIJA

Planinarsko društvo „Javorina“ iz Pala, koje već 17 godina okuplja zaljubljenike u prirodu, u narednom periodu ima u planu rješavanje imovinskih pitanja na Saračevim poljima i izgradnju planinarskog doma, za koji su od prijatelja iz PD „Volujak“ Gacko dobili radni projekat, kao i ekspediciju na Grosglokner i Cugšpice, koje planiraju da realizuju od 16. do 19. avgusta.

Odmah na početku, u opštini Pale i lokalnom šumskom gazdinstvu smo naišli na „otvorena vrata“ po ovom pitanju, te se na ovom projektu radi punim kapacitetom – kaže, u izjavi za Srpskainfo, sekretar PD „Javorina“, SimoTerzić.

Terzić izražava nadu da će već narednog proljeća moći da započnu prve radove na gradnji planinarskog doma, u kojem će okupiti sve svoje članove i ugostiti sve prijatelje i ljubitelje planinarstva u Republici Srpskoj.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija
Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

– Takođe, nadam se da će sve planirane aktivnosti i ekspedicije našeg planinarskog društva biti sigurno i uspješno izvedene, a posebno bih izdvojio ekspediciju na Grosglokner i Cugšpice – ističe Terzić.

Planinarsko društvo „Javorina“ danas broji 60 članova, a njihov, do sada, najuspješniji član je Vuk Soković, planinar koji iza sebe ima četiri osvojena kontinentalna vrha, poput Kilimandžara (5.895 m.n.v.), zimski uspon na najveći vrh Evrope Elbrus (5.642 m.n.v.), Denali/Mek Kinli na Aljasci (6.189 m.n.v.) i najveći vrh Južne Amerike Akonkagva (6.962 m.n.v.).

– Pored ovih, Vuk je izveo i dva uspješna uspona na Mon Blan, koji sa visinom od 4.810 m.n.v. čini najveći vrh masiva Alpa u Evropi – kaže Terzić i dodaje da među najuspješnije članove spada i Mladen Lukić Top, koji je osvajao vrhove Kilimandžaro, Elbrus, Denali, Akonkagvu, Mon Blan, Materhorn, Grosglokner, kao i mnoge druge.

Uspješni planinari iz ovog društva su i Nemanja Soković sa uspješno izvedenim usponima na Elbrus i Grosglokner, kao i Milan Kovačević sa uspješno izvedenim usponom na Kilimandžaro i Akonkagvu.

Rekordan uspon PD „Javorina“ je upravo vrh Akonkagva (6.962 m.n.v.) koji je najprije osvojen 2010. godine u ekspediciji članova ovog društva, a isti uspjeh, kao dio Extreme Summit teama iz Beograda, ponovio je član istog planinarskog društva Vuk Soković u februaru ove godine.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija
Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

Terzić kaže da nije lako baviti se planinarenjem, da je to veoma iscrpljujući sport, posebno jer se tokom zimskih ekspedicija boravi u teškim uslovima poput spavanja u šatorima, na izuzetno niskim temperaturama, a usponi u tom periodu su posebno teški i naporni.

– Kod manje ekstremnih ljetnih aktivnosti u planinarenju, vrhovima BiH i zemalja okruženja, i dalje je zadržan taj akcenat na kondicionoj zahtjevnosti, ali je naravno daleko lakše zbog postojanja infrastrukture, relativne blizine naseljenih mjesta, izvora sa vodom, planinarskih domova i skloništa – ističe Terzić.

Terzić napominje da je u svemu ovome važno reći da „planinari ne osvajaju planine, nego da planine osvajaju njih“.

– Najveći naš motiv je uživanje u prirodi i vraćanje onom iskonskom od čega je svaki čovek satkan, a što smo mi kao ljudi izgubili modernizacijom i kompjuterizacijom svega onoga što nas okružuje – kaže Terzić.

On ističe da planinari za sebe vole da kažu da u svojim pohodima ka vrhovima ne žele da pobijede planinu, nego sami sebe.

Ipak, na takvim pohodima ima i planinara koji odustanu i ne uspiju da se popnu do krajnjeg cilja, ne samo na teškim i velikim evropskim i svjetskim usponima, nego i na našim planinama i manjim usponima.

– Onaj koji odustane shvata da jednostavno nije sposoban da nastavi put dalje i da bi svojim odbijanjem da odmori, sačeka grupu ili se vrati u podnožje planine, doveo sebe i ostale učesnike pohoda u opasnost – kaže Terzić i dodaje da je planinarstvo nesebična aktivnost, a ne klasični sport u kojem se učesnik bori protiv protivnika.

Većina sportskih društava ili klubova u Republici Srpskoj i BiH na teži način dolazi do finansijskih prihoda. Planinarsko društvo „Javorina“ je, međutim, naišlo na razumijevanje kod čelnika opštine Pale i grada Istočno Sarajevo.

– Moramo istaći da smo naišli na veliko razumijevanje kod rukovodstva opštine Pale i grada Istočno Sarajevo, koji su prepoznali pozitivnu priču i pozitivne primjere, putem kojih smo promovisali naše aktivnosti. Tu su i drugi sponzori koji nam pomažu u ekspedicijima, poput paljanskih javnih preduzeća i sportskih brendova – kaže Terzić.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija
Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

On kaže da svu potrebnu opremu planinari iz PD „Javorina“ moraju sami sebi da obezbijede, uz pomoć sponzora ili iz sopstvenog džepa, ali da nešto od opreme posjeduje i samo društvo.

– Svaki planinar mora da posjeduje dobru obuću, jaknu prilagođenu za zaštitu od kiše, snijega i vjetra. Takođe, mora da ima dobar planinarski ranac, jer je to nešto bez čega ne smije krenuti ni u najmanji pohod, jer planini uvijek treba pristupiti sa poštovanjem, nadati se dobrom vremenu i biti spreman za najgore – ističe Terzić.

Prema njegovim riječima, ništa bolje ne funkcionišu ni ostala planinarska društva u Republici Srpskoj, jer je stanje na ovom polju generalno teško.

– Svi se srećemo sa istim ili sličnim problemima, a to su nedostatak novca, opreme, infrastrukture na planinama, poput skloništa ili planinarskih domova, a ponekad i nedostatkom razumijevanja odgovornih ljudi – kaže Terzić u izjavi za Srpskainfo.

Lukić zaslužan za osnivanje društva

Planinarsko društvo „Javorina“ iz Pala osnovano je 2002. godine od strane entuzijasta i ljubitelja prirode na čelu sa Mladenom Lukićem, jednim od najuspješnijih planinara u cijeloj Republici Srpskoj i BiH. Prvi koraci u samom osnivanju ovog društva bili su teški, posebno zbog nedovoljno razvijene svijesti kod ljudi i njihovog nepoznavanja aktivnosti koje sprovode planinari.

– To se kasnije promijenilo i ta prva ekipa „Javorinaca“ uradila je mnogo na popularizaciji ovog sporta i naišla na razumijevanje mnogih privatnika, ali i opštinskih, gradskih i republičkih institucija, koje su ovo prepoznale kao jednu zdravu i pozitivnu priču – kaže Terzić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu