Odmah nakon napada na Ukrajinu, komandant mirovne operacije EU u BiH, general Bris Hude, zatražio je aktiviranje rezervnih snaga navodeći kako se strahuje „da bi trenutna situacija na istoku Evrope mogla imati posljedice po Zapadni Balkan i time uticati na očuvanje stabilnosti i bezbjednosti“. U Bosnu i Hercegovinu je ubrzo stiglo dodatnih 500 vojnika EUFOR, a uslijedili su i pozivi pojedinih diplomata da i NATO pošalje vojnike u BiH.
Strah od otcjepljenja
Šef diplomatije EU Žozep Borelj je, u međuvremenu, izjavio da Evropska unija strahuje da se Rusija “neće zaustaviti u Ukrajini i da bi ruski uticaj mogao početi da djeluje u susjednim zemljama. Naglasio je kako strahuju da bi se kriza mogla preliti na Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan, misleći prvenstveno na BiH, odnosno Republiku Srpsku, čiji političari, ali i građani, tradicionalno gaje prijateljske odnose sa Rusijom i protive se ulasku u NATO.
Isto je upozorio i generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg, koji tvrdi da ciljevi Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu, već i BiH.
– Mi ćemo zaštititi svaki pedalj teritorija NATO. Moramo više pomoći zemljama poput Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine, kako bismo im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama – rekao je između ostalog Stoltenberg.
Osim njih, i brojne druge zapadne diplomate upozorile su na isto, a predsjednik Sjeverne Makedonije, Stevo Pendarovski, otišao je korak dalje ustvrdivši da će, u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu, Banjaluka biti „najranjivija tačka“ na Zapadnom Balkanu!
Ovim je Republika Srpska jasno označena kao moguća tačka sukoba na Balkanu, zbog straha da bi mogla pokušati da se otcijepi od BiH, uz pomoć Rusije, što je otvorilo raspravu u javnosti koliko bi ova priča mogla da se iskoristi da se Srpska označi kao faktor nestabilnosti i da to bude razlog za dodatne pritiske na RS i njene političare. Može li, zaista, trenutna situacija u Ukrajini imati posljedice po Zapadni Balkan?
Optužbe bez osnova
Profesor međunarodnih odnosa i bezbjednosti na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da se može desiti da se situacija u Ukrajini zloupotrijebi kako bi se Srpska optužila za nešto što nema namjeru da učini.
– Očito je da neko nastoji da iskoristi situaciju u Ukrajini kao, na primjer, što to čini Kosovo, koje se već ponudilo da uđe u NATO i da se na kosovskoj teritoriji napravi baza te vojne alijanse. Vjerovatno je da će i oni koji se zalažu za prozapadne politike nastojati da to iskoriste da ojačaju svoje pozicije protiv Srpske – ocjenjuje Šolaja.
On ističe da su za sada svi oprezni, jer su svjesni da bi svaka pogrešna aktivnost i pojačanje napetosti u BiH mogla da proizvede nestabilnost i neke neželjene reakcije od onih aktera koji nisu mnogo odgovorni kada je u pitanju politički proces.
Šolaja kaže da su sve aktivnosti u BiH do sada bile političkog karaktera te da vjeruje kako će na tome i ostati, jer nema potrebe da se stvara konflikt koji bi mogao dovesti do otvorenih sukoba.
– Mislim da će se rusko-ukrajinska kriza veoma brzo stabilizovati i da neće biti konflikata u drugim dijelovima Evrope. Zvaničnici iz Srpske su već u više navrata izjavili da nema potrebe da se BiH izjašnjava i miješa u taj sukob, već da se treba nastaviti sa uobičajenim političkim aktivnostima – ističe Šolaja za Srpskainfo.
Dodatne vojne snage
Za razliku od Šolaje, profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, smatra da je bezbjednosna situacija pogoršana svugdje, uključujući i BiH.
On ističe da Njemačka već povećava budžet za odbranu i da mnoge zemlje nalaze dodatna sredstva za ovu oblast.
– Zbog specifičnog uređenja BiH i nadgledane suverenosti, međunarodne institucije su odlučile na slanje dodatnog kontigenta vojnika u sastavu EUFOR. To je signal u nekim globalnim diobama da se naglasi ko je prisutan u BiH i gdje ona pripada – smatra Anđelić.
Dodaje da je ruska invazija na Ukrajinu nagnala mnoge zemlje da preispitaju sopstvenu poziciju. Bjelorusija se, kaže Anđelić, dodatno pomjerila i rezultatom referenduma po kojem ne mora više biti bez nuklearnog oružja. On ističe da su u Finskoj i Švedskoj, tradicionalno neutralnim zemljama, sve rašireniji zahtjevi za članstvom u NATO.
– Samo tri zemlje Zapadnog Balkana nisu u NATO. Kosovo je tokom vikenda zatražilo da se uključi u NATO. Međutim u članstvu NATO ne može biti zemlja koje nema potpunu kontrolu svojih granica, jer bi se tako mogla uvesti kriza u 30-očlanu organizaciju. Kosovo, dakle, ima problem s područjem u dijelu Mitrovice i sjeverno od nje. Srbija, koja je stava da je Kosovo njen sastavni dio, takođe u tom slučaju ne kontroliše cijelu svoju teritoriju i ne može biti u NATO – objašnjava Anđelić za Srpskainfo.
Navodi da od tri zapadnobalkanske zemlje koje nisu u NATO jedino Bosna i Hercegovina kontroliše cijelu svoju teritoriju i potencijalno zadovoljava uslove za članstvom u NATO. Anđelić kaže da su trupe zemalja NATO u sklopu EUFOR svakako već u BiH. Formalizacijom članstva BiH u NATO, kako tvrdi on, čitav niz spornih tema bi nestao s dnevnog reda.
– To bi onda pospješilo mogućnost dobivanja kandidatskog statusa za EU i konsekventno pokrenulo proces političke stabilizacije – zaključio je Anđelić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu