Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PLASTIČNE VREĆICE GUŠE PLANETU U prodavnicu treba ići sa cegerom

Društvo
Autor:

Ne tako davno u prodavnicu se išlo sa cegerom ili pletenom korpom, a danas trgovci kapom i šakom daju PVC kese, staklena zamjenska ambalaža zamijenjena je plastičnim nepovratnim bocama. I tako smo (ne)svijesno postali veliki zagađivači životne sredine i već decenijama ozbiljno narušavamo eko-sistem.

Vrećice i plastične flaše postale su zaštitni simbol obala i korita naših rijeka, a da bi se razgradila jedna PVC kesa, kako za Srpskainfo kaže ekolog Branislav Nedović, treba čak i do 1.000 godina.

Zbog prekomjernog korišćenja plastičnih kesa, troše se prirodna bogatstva i energija, a one posle upotrebe koja, prema nekim istraživanjima, traje svega 12 minuta, završavaju u prirodi, zagađuju vodotoke i ubijaju životinje koje ih zamijene za hranu.

– Životna sredina nikada nije bila ugroženija, a nikada se ovako malo nije bavilo ovim bitnim pitanjem za čovječanstvo, za eko-sistem. Ekologija se svela na projekte u kojima se izimaju nekakve pare i to je sve – ocjenjuje Nedović.

Foto: Shutterstock

Vlade u regionu, uključujući i Hrvatsku koja je u Evropskoj uniji, tvrde da pokušavaju, koliko-toliko, da zaustave ove trendove i to za početak sa PVC kesama.

Tako je, recimo, grad Beograd donio odluku da od 1.januara naredne godine trgovci iz upotrebe izbace plastične kese na mjestu prodaje u svim maloprodajnim objektima, kao i u drugim djelatnostima na teritoriji grada. Dakle, korišćenje PVC kesa u Beogradu od 1. januara biće zabranjeno.

U Republici Srpskoj neće biti zabrana u neko dogledno vrijeme, ali će biti uvedena naknada za PVC kese za nošenje koje će potrošači plaćati trgovcima. Dakle, neće više biti besplatnih PVC kesa koje sada dobijamo u prodavnicama.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

To je regulisano Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji je, između ostalog, preciznije propisao upravljanje otpadnim plastičnim kesama za nošenje.

Vlada RS, odnosno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, usaglašava zakonodavstvo sa direktivom EU, a tiče se smanjenja potrošnje laganih plastičnih kesa za nošenje.

Uvodi se odredba po kojoj je trgovac obavezan da plastične kese naplaćuje na prodajnom m,estu robe ili proizvoda, čime se želi smanjiti pritisak na životnu sredinu, s obzirom na to da se plastične kese dugo razgrađuju, a zbog male težine, teško je kontrolisati njihovo odlaganje na deponijama.

– Cilj nije dodatno opterećivati građane novim nametom, nego osvijestiti javnost kako bi se svi počeli odgovornije ponašati prema životnoj sredini. Zbog prekomjernog korišćenja plastičnih kesa, troše se prirodna bogatstva i energija, a one poslije upotrebe koja prema nekim istraživanjima traje svega 12 minuta, završavaju u prirodi, zagađuju vodotoke i ubijaju životinje koje ih zamijene za hranu. Potpuna zabrana proizvoda još nije na dnevnom redu, ali Ministarstvo radi na podizanju svijesti javnosti o štetnosti ovih proizvoda po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi, s ciljem da se smanji njihova potrošnja – objašnjavaju u resornom Ministarstvu.

Navedenim zakonom  upravljanje plastičnim kesama za nošenje podrazumijeva postupanje sa: laganim plastičnim kesama za nošenje i vrlo laganim plastičnim kesama za nošenje, koje su potrebne zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za hranu u rinfuzi u cilju spriječavanja bacanja hrane, te biorazgradivim plastičnim kesama za nošenje, izrađene od plastičnih materijala kojima su dodani aditivi koji katalizuju fragmentaciju plastičnog materijala u mikrofragmente.

Nacrt pomenutog zakona predviđa da je trgovac obavezan da plastične kese naplaćuje na kasi, izuzev plastičnih kesa u koje se pakuje voće, povrće i rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi, osim ako se distribuišu  kupcima na kasi kao kese za nošenje kupljene robe. Uz to, trgovac je obavezan da, na mestu na kojem se vrlo lagane plastične kese koriste za pakovanje robe u rinfuzi, vidno istakne obavještenje vidljivo potrošaču o racionalnom korišćenju ovih kesa. Trgovac je obavezan i da vodi evidenciju o vrstama i količinama kesa i podatke o tome dostavlja Fondu – navode u Ministarstvu.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Plastične kese za nošenje, posle upotrebe postaju otpad i sa tom vrstom otpada upravlja se tako da se obezbijedi visok stepen zaštite ljudskog zdravlja i zaštite životne sredine, što podrazumijeva da će se plaćati naknada za posebne kategorije otpada.

Nakon konačnog usvajanja ovog zakona, ministar će donijeti pravilnik kojim se uređuje način evidentiranja i izveštavanja Fonda o količinama nabavljenih plastičnih kesa za nošenje, potrošnji i stanju zaliha kesa za nošenje.

Iskustva Srbije i Hrvatske

Prema podacima iz Ministarstva za zaštitu životne sredine Srbije, posle uvođenja naplate plastičnih kesa, u Srbiji je smanjena potrošnja plastičnih kesa za 80 odsto, odnosno za 50 kesa po građaninu. U Hrvatskoj je u proteklih šest godina smanjena potrošnja plastičnih kesa za 65 odsto, a naplata plastičnih kesa je uvedena na ovom području još 2005. godine. Precizni podaci za Republiku Srpsku ne postoje i očekuje nas uspostavljanje evidencija (nakon usvajanja zakona i donošenja pravilnika).

Hvatanje za glavu

Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Banjaluka Čedomir Crnogorac kaže da su se kod nas PVC kese i plastične boce u upotrebi omasovile poslijeratnih godina.

– Prije smo imali naviku da lijepo uzmemo ceger pod ruku i u prodavnicu. Onda su nam u ovom modernom potrošačkom dobu smislili besplatne plastične kese, ali smo se počeli hvatati za glave tek kada smo shvatili koliko smo zagadili prirodu sa njima – ističe Crnogorac.

U Republici Srpskoj, odnosno cijeloj BiH, kompanija DM, poznata po promovisanju zaštitu životne sredine, prije nekoliko mjeseci ukinula i male besplatne vrećice. Dakle, nisu čekali zakon.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO