Kada se saberu glasovi koje su HDZ i SDP osvojile na izborima za Evropski parlament i glasovi četiri stranke i liste koje su uspjele da uđu u Evropski parlament, jasno je da su najveće stranke izgubile monopol i da je tzv. “treća Hrvatska” veoma žilava. Klatno te treće Hrvatska godinama se ljulja lijevo-desno, a ovoga puta preteglo je na desnu stranu.
Suverenisti prekaljene evroparlamentarke Ruže Tomašić potvrdili su evropski mandat i ojačali, a bivši sudija Mislav Kolakušić u velikom stilu osvojio je prostor na političkoj sceni i ostvario zavidan izborni rezultat zauzevši četvrtu poziciju po broju glasova.
Iako je Kolakušićev izbor mnoge iznenadio, taj uspjeh nije došao preko noći i za njega može da zahvali prije svega terenskom radu i upornom podrškom blokiranim građanima kojih je u Hrvatskoj čak 300.000 i koje velike političke stranke uporno ignorišu. To je Kolakušićeva izborna baza.
Njih dvadesetak hiljada, okupljenih u nekoliko Fejsbuk-grupa, uz Kolakušića su punih nekoliko godina. Oni su njegovi pravi sljedbenici i samo su čekali njegovu odluku da se kandiduje na nekim izborima, pa da krenu u virtuelnu i stvarnu ofanzivu. Kolakušić pripada desnom centru. Ambicija mu je pobjeda na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, piše Dojče vele.
HDZ-u predstoje burni dani
Konzervativci i ekstremna desnica oteli su HDZ-ove glasove, HDZ je osvojila samo malo više glasova nego što ima članova, pa premijer i predsjednik stranke Andrej Plenković iz izbora izlazi daleko slabiji nego što je u njih ušao. Unutarstranačko primirje trajalo je dok je trajala kampanja i ranjeni Plenković sada je plijen za mnoge koji ne podržavaju njegov način vođenja stranke, kampanje i kadrovsku politiku (uzdanica Karlo Resler pokazao se kao kadrovski promašaj).
Hvala vam što ste mi dali najveći broj preferencijalnih glasova! Vaše povjerenje obvezuje me da nastavim raditi u nacionalnom interesu i zalagati se za zajedništvo. Možete biti sigurni da ćemo @suverenisti i ja osobno i dalje marljivo raditi na okupljanju desnice. pic.twitter.com/9zJ3A9bdet
Ruža Tomašić (@RuzaTomasic) May 27, 2019
Da je ispunio plan i osvojio obećanih pet i priželjkivanih šest mandata u Evropskom parlamentu, Plenković bi bez problema mogao da mirno da čeka parlamentarne i unutarstranačke izbore i lako bi se riješio unutarstranačke opozicije koju predvodi zamenik predsjednika stranke Milijan Brkić.
Nakon ovakvog izbornog rezultata, ako i dalje želi da vodi HDZ, Plenković će u stranci morati da pristane na velike kompromise i neće moći da ulazi u otvorene sukobe. Kako god se ti sukobi raspleli, izvjesno je i da će HDZ na putu ka predsjedničkim i parlamentarnim izborima snažnije skrenuti udesno kako bi vratio bar dio svojih birača koji su se okrenuli prvenstveno Suverenistima, pa Nezavisnima za Hrvatsku (koji su sa pravašima zamalo ušli u Evropski parlament) i Marijani Petir.
SDP je ojačao
Za razliku od turbulencija na desnici, na ljevici se, kad je riječ o izborima, nije dogodilo ništa bitno, pa SDP ostaje najjača stranka na lijevom polu. SDP-ovo osvajanje četiri mandata u Evropskom parlamentu jedna je od izbornih senzacija jer su, kao već duže vrijeme nekonsolidovana politička snaga, uspjeli da uvjere birače da im, uprkos svemu, daju podršku. Za taj uspjeh najzaslužniji su dokazani evroparlamentarci Biljana Borzan i Tonino Picula čija će unutarstranačka moć u narednom periodu sigurno da ojača zato što su uspjeli da stranku podignu iz mrtvih. Picula je drugi po broju osvojenih preferencijalnih glasova što ga čini neizbježnim potencijalom za predsjedničku kandidaturu, a Borzan može da konkurišu za poziciju predsjedniče stranke.
Na ruku SDP-u je išla i dezorijentisanost novih lijevih stranaka i inicijativa, koje nisu pokazale sposobnost udruživanja u veće političke platforme, pa su se glasovi malih na ljevici očekivano rasuli. Ujedinjavanje u Amsterdamsku koaliciju spasilo je liberale, uspjeli su da potvrde evropski mandat, a svog predstavnika imaće i sve slabiji populistički Živi zid kojem je Kolakušić oteo veliki broj birača.
Novi lider
Iako je riječ o izborima za evropski, a ne nacionalni parlament, njihovi rezultati za posljedicu će imati snažna previranja na političkoj sceni Hrvatske. Premijer i vladajuća stranka su uzdrmani, glavna opoziciona partija dobila je sasvim neočekivanu priliku za oporavak, konzervativci su se ukorenili u biračkom tijelu, pojavio se novi lider koji je zavidan broj birača uspio da uvjeri da će se boriti protiv korupcije i društvene nepravde. Osim promena koje će izborni rezultati donijeti političkim strankama, raspodjela glasova snažno će uticati i na, posljednjih godina, uglavnom ravnodušan odnos hrvatskih građana prema izborima: više niko ne može da kaže da ne izlazi na izbore jer se rezultat unaprijed zna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu