Najbolji i najracionalniji način je jednofazno univerzalnim kombajnima.
Zbog lomljenja dijelova klasa i čitavih klasova i osipanja pojedinačnih zrna iz klasova (dvoredni ječam), žetva jednofazno kombajnima obavlja se na početku pune zrelosti ili pak, u punoj zrelosti za pivsku sortu kada je vlaga zrna 14 posto ili manja.
Praktično, optimalno vrijeme žetve dvorednog (pivarskog) ječma je prvenstveno u punoj zrelosti, dok se višeredni (stočni) žanju na početku pune zrelosti.
Vlažnije zrno se dosušuje
Sa vlagom zrna većom od 14 odsto, mora se sprovesti dosušivanje na 40 stepeni. Praktično, zrno sa većim procentom vode dosušuje se u sušarama za zrnaste proizvode. Stočni ječam se suši na temperaturi od 60 stepeni, a pivarski, kao i sjemenski, na 40 stepeni.
Ukoliko se kod pivarskog žetva obavlja ranije (žuta zrelost), zrno sadrži više bjelančevina – što je nepoželjno.
Ukoliko je zrno ječma malo vlažnije od optimalne vrijednosti (13 do 14 odsto) dosušuje se prirodnim putem u provjetrenim, suvim i čistim prostorijama, uz češće prevrtanje mase.
Ječam mora zadovoljiti niz strogo definisanih zahtjeva da bi mogao da ponese ime pivski (pivarski). Prije svega, mora imati odgovarajući kvalitet. Na prvom mjestu, ističe se zahtjev za održavanje maksimalne klijavosti i energije klijanja (najmanje 95 odsto). Potom, slijedi sadržaj bjelančevina, koji treba da se kreće u granicama osam do 11,5 (12) odsto. Kako to ostvariti u našim uslovima, kada se zna da to nije region koji u potpunost i odgovara proizvodnji kvalitetnog pivarskog ječma, a i đubrenje azotom mora biti odgovarajuće, da ne kažem ograničavajuće.
Napomena: iako svi dozrijevaju ujednačeno, skloni su samoosipanju, naročito lomu klasnog vretena, što zavisi od sortnih osobina. Osipanje je naročito izraženo kod višerednih sorti. Zbog toga i brzog pada vlage, žetvu treba obaviti u što kraćem roku, najduže pet dana.
Spremanje slame obavlja se ručno sakupljanjem u rasutom stanju ili baliranjem presama za kabastu stočnu hranu. Da bi se sačuvao kvalitet slame, treba je što prije pokupiti sa njive. Poslije sakupljanja pristupa se plitkom oranju (ugarenju) strnjišta.
Prinosi ozimog ječma iznose u prosjeku pet i više tona/ha, a jarog obično tri do četiri. U povoljnim meteorološkim uslovima i uz optimalnu agrotehniku mogu se ostvariti prinosi ječma pet do osam tona po hektaru.
Prinosi jarog su niži od prinosa ozimog, a kreću se u okvirima tri do četiri t/ha suhog zrna, ali uz raniju sjetvu i uz primjenu intenzivnih agrotehničkih mjera, odnosno tehnologije proizvodnje, prinosi se mogu približiti visini prinosa ozimog ječma.
Prilikom prijema zrna, uz vagu se nalazi laboratorija za uzimanje i obradu uzoraka. Laboratorija je opremljena automatskom i ručnom sondom, laboratorijskom vagom, aparatom za brzo određivanje vlage i hektolitarske težine zrna ječma. Prije analize obavlja se organoleptički pregled uzoraka na gar i glavnicu. Nakon uzorkovanja vozilo se vaga teretnom (50 tona) automatskom vagom. Vaga se redovno servisira i umjerava. Pivski (pivarski) se obavezno mora odvojiti od stočnog i razdvojiti po sortama zbog čistoće sorte, te se zavisno od ulazne analize usmjerava u magacine ili ćelije silosa.
Ječam za zelenu masu treba kositi sa visinom 40 cm, prenosi Agroklub.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu