Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, otkriva u kojoj mjeri su kupači u opasnosi, ali i kakve su karakteristeike ribe lava, te i gdje se ona najčešće može sresti.
– Radi se o invazivnim vrstama riba, koje pratimo već dugi niz godina, zajedno sa kolegama iz ostalih instituta sa Jadranskog mora. Ova vrsta ima više naziva, riba lav, riba paun i njeni ulovi su prijavljeni na više mjesta unutar južnog Jadranskog mora, na obalama Albanije i Italije – otkriva na početku razgovora za Blic, profesor Joksimović.
Naime, “riba lav” je relativno novi stanovnik Jadrana, u koji je došla preko Crvenog mora, zahvaljujući najviše, globalnom zagrijavanju. Na omiljenim ljetovalištima velikog broja domaćih turista, prvi put je registrovana pre svega devet godina.
– Radi se o ribi čije je naučno ime “Pterois miles”. Spada u familiju nama poznatih riba koje nazivamo škarpinama, naravno, ne ovih naših, jadranskih, već onih indopacifičnog porijekla, ona je preko Crvenog mora, i Sueckog kanala ušla u Mediteran. Prije devet godina, 2012. godine, prvi put je zabilježena na obalama Libana. Vremenom, savladavajući sve barijere, prije svega temperature i saliniteta morske vode, našla se i na obalama Jadrana.
Prema rečima profesora Joksimovića, ona ne napada ljude, ali je najveća greška kada oni njoj priđu, prvenstveno zbog neobično lijepe spoljašnosti koja je krasi. Ako se desi da dođe do kontakta, postoje nekoliko pravila kojih se ubodeni moraju pridržavati, od kojih je jedno nešto u čemu većina ljudi greši.
– Zaista ima te duge i otrovne bodlje, koje sadrže otrov. Vrlo brzo se reprodukuje, top predator je i nema prirodnog neprijatelja, brzo se širi i njena populacija veoma brzo raste. Ono na šta moramo da skrenemo pažnju, jeste da ona ne napada ljude, tako da nema mjesta panici, jedino se može desiti da plivač ili ronilac, dođe u bliski kontak sa njom, te je preporuka ako dođe do uboda da se ubodno mjesto tretira vrelom vodom, da se iz rane proba istisnuti otrov, koliko je moguće. Otrov je termolabilan, te se na višim temepraturama denaturiše odnosno razgrađuje.
Biolozi iz regiona već godinama prave strateške planove kako da kontrolišu ovu vrstu. Joksimović još jednom napominje kako je njen upliv u Jadran posljedica čovjekove nebrige za svoju okolinu i planetu Zemlju, odnosno, za globalno zagrijavanje koje je u proteklim decenijama doprinijelo porastu temperature Jadranskog mora.
– Postoji inicijativa i dogovor na nivou Jadrana kako da je kontrolišemo, ciljanim izlovom, a to će ujedno biti i tema budućih sastanaka stručnjaka, jer se mora reagovati brzo i preventivno. Ona naseljava priobalni dio, bliže stijenama. Činjenica da se ova tropska vrsta pojavila u Jadranu, govori nam da je došlo do tropikalizacije Jadrana – kaže on.
Ono što posebno napominje kao jako bitnu stvar kod uboda od strane ribe lava, jeste način na koji se vrši prva pomoć, odnosno, način na koji se povreda tretira.
– Poznato je da ljudi stradaju i od uboda pčele, tako da se i ovde mora brzo reagovati. Dakle, upaljač, vrela voda, istiskivanje otrova iz mjesta uboda i što prije do prve zdravstvene ustavnove. Nikako ne raditi kontra stvar, hladiti ubod ledom, jer na taj način, led stimuliše da se otrov širi dalje – apeluje Joksimović.
Na veliku sreću turista koji će ljeto provesti u Crnoj Gori, ova riba još uvijek nije izvađena u crnogorskom dijelu Jadrana, za razlike od Hrvatske gdje je primjećena. Ipak, Joksimović preporučuje svim turistima da se kod posjete divljih plaža, pridržavaju neophodne opreme za kupanje na ovakvim mjestima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu