Vjerovali ili ne, u obrazloženju zakona koji je prethodno usvojen u Predstavničkom domu BiH, postoji samo jedna rečenica koja govori o novcu: “Za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u budžetu institucija BiH, budući da ovaj zakon nema uticaj na njegove rashode”.
I to je tačno, ali bi imao ogroman uticaj na rashode budžeta nižih nivoa vlasti, a o tome predlagači (SDP BiH) nisu napisali ni slova.
Prema riječima stručnjaka, nedostatak takve analize samo je jedan od “smrtnih grijeha” izmjena Zakona o akcizama BiH, koji će, kako stvari stoje, umjesto po hitnoj, biti razmatrane u redovnoj proceduri.
Ekonomista Svetlana Cenić naglašava da fiskalna politika ne može da ide po hitnom postupku, ako nije tačno navedeno šta će zahvatiti, koga će zahvatiti i koje efekte će postići. Osim toga, dodaje ona, izmjena zakona sadrži čak i neustavan član u kome piše da, nakon polugodišnjeg ukidanja akciza, Savjet ministara BiH može da odluči da taj rok produži na još tri mjeseca.
– To je kao da u Krivičnom zakonu kažete da Savjet ministara može da odluči da kazna neće biti deset godina zatvora, nego sedam. Savjet ministara ne može ni prolongirati zakon, ni mijenjati zakon. Zakon se mora donijeti u istoj proceduri. Ko god je pisao taj prijedlog onda ne zna elementarne stvari o podjeli nadležnosti u svakoj državi na izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast – kaže Cenićeva za Srpskainfo.
Dalje, ona naglašava da sporazum o uspostavljanju sistema indirektnog oporezivanja u BiH predviđe da saglasnost za ovakve akcije moraju dati entiteti preko ministara finansija koji sjede u Upravnom odboru UIO.
– To važi i za akcize, koje su zajedno sa PDV i putarinama dio sistema indirektnog oporezivanja. Nad tim sistemom nadležna je UIO i Savjet ministara, uticaj ima i Fiskalni savjet BiH. Ta saglasnost mora da postoji i mora da postoji analiza koju radi Jedinica za makroekonomsku analizu pri UIO. SNSD nije ni bio na glasanju u Predstavničkom domu BiH, ne znam kako je neko očekivao da će u Domu naroda da glasaju za to. A nije bio prisutan ni Bakir Izetbegović – kaže Cenićeva.
Prema njenim rečima, i da je zakon usvojen, a akcize ukinute, nema šanse da bi gorivo pojeftinilo već sutra, kako u javnosti pričaju poslanici koji su ga usvojili. Za to bi bili potrebni mjeseci zbog izmjena načina obračuna, instaliranja softvera, popisa zaliha… pod uslovom da zakon neko, u međuvremenu, ne obori na Ustavnom sudu BiH.
– Bilo bi potrebno popisati stanje kod svih distributera nafte i vidjeti šta uraditi sa onima koji su već platili akcize. Pošto oni više nisu konkurentni na tržištu, ko će im to nadoknaditi? Ti odgovori nisu dati u izmjenama zakona. Dalje, znate da se cijena goriva određuje tako što ide nabavka cijena, pa svi oni troškovi – putarine, akcize… i na to se obračunava PDV. Znači, kada iz toga eliminišete akcize, smanjuje se osnovica za PDV, to je odmah manje prihoda za budžete. U tom slučaju najviše bi stradale opštine. U FBiH one dobijaju samo 8,4 odsto od ukupnih indirektnih poreza koje sljeduju Federaciju. U RS dobiju 22 odsto jer nema kantona. Ko će nadoknaditi opštinama kao što su Ljubinje, Rudo, Čajniče? Njima je i 10.000 KM mnogo – pita se Cenićeva.
Ona upozorava da fiskalna politika nije socijalna politika. Kako kaže, fiskalna je tu da stimuliše privredu “da nešto uradi” i da prikupi prihode da bi ih bilo više za socijalu. Umjesto toga, Cenićeva smatra da postoje brži i lakši načini da se pomogne socijalno ugroženom stanovništvu u BiH. Kao primjer navodi višak od oko 200 miliona KM prihoda od PDV, u odnosu na planirane prihode, koji su nastali zbog inflacije. Drugo, novac prikupljen od putarina i dalje stoji na računu u Centralnoj banci BiH, jer vlasti u BiH ne mogu da se dogovore o načinu njegove raspodjele.
– Predlagala sam, zašto ne zahvate iz putarina? To je malo brži postupak. Nešto malo manje od četiri odsto BDP izdvaja se za socijalnu politiku preko budžeta, ali je užasno loše budžetsko ciljanje. I onda se na ove načine pokušava reći ljudima evo mi mislimo na vas, sada će i građani i privreda imati efekta, gorivo će odmah da pojeftini. Ako hoćemo da uradimo nešto dobro, dajte da to bude u skladu s procedurama, analizom, u skladu s tim da se ne napravi veća šteta nego korist – zaključuje Cenićeva.
Profesor ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, podržava ukidanje ili smanjenje akciza i svih drugih nameta privredi i građanima, ali kaže da je tačno da se to ne smije raditi ad hok, jednokratno.
– To bi trebalo da bude stalno stremljenje vlasti koja želi dobro ovom narodu, ekonomiji, na duži period. Međutim, u ekonomiji skoro nikad ništa nije crno – bijelo. Sve je sivo, samo je pitanje nijanse sive. Kada se prvi put pojavila ideja o ukidanju akciza i diferenciranju stope PDV, rekao sam da ne vjerujem da će ubrzo doći do toga. Sve i da imate najbolju volju u BiH, to je složen proces, potrebno je bar šest mjeseci – kaže Đogo za Srpskainfo.
Kada je riječ o ukidanju akciza, kaže da je pesimista bio na startu iz razloga što su budžeti u BiH koncipirani na način da su već ukalkulisali prihode od akciza u redovnu potrošnju.
– Ukidanje toga dovelo bi manjak u svim budžetima, osim nivoa BiH. Nije čudno što je reagovala vlast u Republici Srpskoj zato što bi upravo njihov budžet bio prvi pogođen, pored budžeta FBiH. A već su uračunali te prihode, morao bi da ide rebalans budžeta na manje i to sve u izbornoj godini. Ako bi adaptacija bila samo u tome da se prihodi od akciza zamijene novim zaduženjem, onda se ništa ne bi postiglo – kaže Đogo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu