Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar slikovito kaže da članstvo u NATO nije jeftino, ali je korisno. Prema njegovim riječima, članstvo u Alijansi znači da ona garantuje teritorijalnu i političku nezavisnost i suverenitet svakoj zemlji.
Istovremeno, kaže Kozar, ulaskom u NATO pojačava se interes mnogih za investiranje u BiH, jer niko ne želi da ulaže novac ako je zemlja nestabilna i izložena mogućim konfliktima.
-S druge strane, članstvo u NATO podrazumijeva i veća finansijska ulaganja u Oružane snage, u skladu sa mogućnostima svake zemlje. To su ulaganja u OS koje moraju da budu kompatibilne standardima NATO saveza, da imaju adekvatno naoružanje i vojnu opremu, kako za učešće u mirovnim misijama, tako i za pružanje pomoći u slučaju elementarnih nepogoda u svojoj zemlji. Ta ulaganja su sada u BiH ispod jedan odsto BDP, a treba da budu od 1,5 do dva odsto. SAD insistiraju na dva procenta. Mislim da bi cifra u BiH morala da dođe na najmanje 450 ili 500 miliona KM godišnje kaže Kozar za Srpskainfo.
On prognozira da će Republika Srpska biti izložena političkim pritiscima zbog stava o vojnoj neutralnosti, budući da su Bošnjaci i Hrvati u FBiH odavno za NATO.
– Ali, imam utisak da gospodin Milorad Dodik, kao racionalan političar, siguro neće olako insistirati na vojnoj neutralnosti ako će to za Srpsku donijeti korist. Mislim da ne treba previše insistirati na onom što je bilo ranije. U prošlosti je i Njemačka bila fašistička zemlja, a sada svi sarađuju s njom. U svakom slučaju, za BiH je sada najvažnije da se poltički i bezbjednosno stabilizuje. Ukoliko bi bilo prijetnji miru zbog inicijative za ulazak u NATO, po mom mišljenju odmah bi trebalo prekinuti te pregovore. Ništa nije vrijedno ako bi izazvalo ljudske i materijalne gubitke – poručuje Kozar.
Ministarka odbrane BiH Marina Pendeš potvrdila je za Srpskainfo da bi se već na sljedećoj sjednici Savjeta ministara BiH mogao naći Nacrt godišnjeg državnog programa koji od nas očekuje NATO.
Pomenuti dokumet, koga još zovu i godišnji nacionalni program reformi, sljedeći je korak koji BiH treba da učini nakon što su nam ministri spoljnih poslova zemalja NATO aktivirali Akcioni plan za članstvo MAP.
– Imamo draft tog dokumenta koji je uradila Komisija za NATO integracioni proces, a najveći dio članova te komisije su iz Ministarstva odbrane. Savjet ministara sada treba da se izjasni o njemu – rekla je Pendeševa.
Ona nije željela da govori o sadržaju Nacrta ni o tome da li za njega postoji saglasnost iz RS iz FBiH. Istina, NATO je poručio da će da pregovara sa institucijama BiH, a ne sa entitetima, ali je činjenica da su u zajedničkim institucijama predstavnici RS koja je u ovom trenutku za vojnu neutralnost.
To znači da se za odluke BiH o NATO neće moći zaobići Predsjedništvo, Savjet ministara, Ministatrstvo odbrane i Parlamentarna skupština BiH, a u svakoj od tih institucija srpski funkcioneri mogu da zakoče proces približavanja NATO-u.
Inače, godišnjim nacionalnim programa (ANP) se preciziraju pripremne mjere za svaku državu za moguće članstvo u NATO, i to u pet područja: obrambena i vojna pitanja, obezbjeđivanje odgovarajućih sredstava za obranu kako bi se ispunile obaveze članstva, bezbjednosna pitanja, te pravni aspekti prilagođavanja domaćeg zakonodavstva članstvu.
Slučaj Turske i Grčke
Ako članstvo u NATO znači bezbjednost za svaku zemlju članicu, na koji način onda objasniti povremene sukobe Grčke i Turske, a obe su članice Alijanse.
– Ti sukobi su iz ranijeg perioda. Dvije članice NATO mogu imati konflikte, ali su to konflikti niskog intenziteta, nije ništa ozbiljno što bi moglo da postane svjetski problem – objašnjava Kozar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu