U intervjuu za „EuroBlic“ Blanuša, između ostalog, govori o ekonomskom i političkom stanju u Srpskoj, predstojećim izborima 8. februara, ko će biti kandidati opozicije za najvažnije inokosne funkcije na opštim izborima ove godine…
Malo ko vam je davao šansu za pobjedu na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Međutim, po brojnim ocjenama, ostvarili ste odličan rezultat. Šta očekujete sada, pred 8. februar, kada se ponavljaju izbori na 136 biračkih mjesta?
Malo ću da se vratim upravo u taj period prije 23. novembra kada je zvanično objavljeno da ću biti kandidat SDS, a onda i cijelog opozicionog bloka. Prvo, to je bilo iznenađenje, a onda su mnogi komentarisali da je jedan politički anonimus kandidovan za predsjednika Republike Srpske. Zatim su postojale priče da je SDS kandidovao za izbore nekog kome nije problem da izgubi jer, eto, bolje da izgubi on nego neko od prepoznatljivih funkcionera u SDS, pa onda da će biti dobro samo ako ne bude katastrofalan poraz sa 100.000 glasova razlike i tome slično. Međutim, već u toku same kampanje postao sam dobrim dijelom poznat javnosti Republike Srpske, BiH, pa i šire, građanima. Danas je, zapravo, takva situacija da sam vrlo prepoznatljiv ne kao univerzitetski profesor, možda ne ni kao presjednik SDS, već upravo zbog moje kandidature. Inače, za rezultat sa izbora 23. novembra mogu reći da je predstavljao iznenađenje za sve, pa tako i za stranke koje su na vlasti u Srpskoj. Na izborima smo imali značajne malverzacije, bilo je tu puno izbornog inženjeringa što je, na kraju i utvrđeno kontrolnim brojanjem od strane CIK. Očekujem da će se na ponovoljenim izborima na 136 biračkih mjesta nastaviti trend sa izbora 23. novembra i očekujem dobar rezultat. Nepopravljivi sam optimista i uvijek, kad imam zadatak ispred sebe, želim da ga završim na najbolji mogući način i uložim maksimalnu energiju. Obično, kada čovjek tako pristupi onom što ga čeka očekuje najbolje.
Da li su SDS i opozicija spremni za izbore 8. februara i plašite li se ponavljanja scenarija od 23. novembra? Da li ćete već 9. februara priznati rezultate izbora, kakvi god oni bili, ili će se opet povlačiti priča o izbornim neregularnostima i krađama?
Kao predsjednik SDS mogu reći da imamo dobru saradnju s drugim opozicionim strankama, da se spremamo i mislim da ćemo biti potpuno spremni za ove ponovljene izbore 8. februara. Imamo naše članove biračkih odbora na svakom biračkom mjestu. To je, zapravo, bio i naš osnovni zahtjev, a što je u skladu s Izbornim zakonom. Kao što znate, bilo je dosta problema oko toga da li će CIK dozvoliti da imamo naše članove biračkih odbora na svakom mjestu. Međutim, rekli smo da je to minimum uslova koje tražimo da bi izbori bili objektivni i da bi uopšte mogli učestovati. Isto tako, imamo i posmatrače na svakom biračkom mjestu. To su posmatrači koji su bili akreditovani za izbore 23. novembra. Takođe, značajan broj naših zahtjeva CIK nije prihvatio, ne znam iz kojih razloga.
Koji su to zahtjevi?
Prije svega, tražili smo da 8. februara budu primjenjene nove tehnologije na biračkim mjestima. Rekli su nam da je to veliki posao, da zahtjeva dodatne troškove, da se to ne može za ovako kratko vrijeme uraditi i da će te nove tehnologije u potpunosti biti spremne za opšte izbore ove godine. Dalje, tražili smo da se makar uvede biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječile krađe identiteta i da neko glasa u tuđe ime. Ni taj naš zahtjev nije prihvaćen. Onda smo tražili i akreditaciju novih posmatrača, gdje bi svoje posmatrače mogli da akredituju i drugi politički subjekti i nevladine organizacije, što bi sigurno pozitivno uticalo na transparentnost izbornog procesa. Međutim, CIK nije udovoljio ni tom zahtjevu i onda je ostao samo neki minimum, a to je obaveza i po izbornom zakonu da imamo člana biračkog odbora na svakom biračkom mjestu. Kad je to prihvaćeno rekli smo – dobro, sad se ipak može ući u ovaj izborni proces. S naše strane učinićemo sve da volja građana, onako kako budu glasali na ovim ponovljenjem izborima, bude zaštićena i da rezultati budu onakvi kako su glasali građani Republike Srpske. Vršimo pripreme, naši najbolji ljudi će biti u biračkim odborima, a naši posmatrači i članovi biračkih odbora imaju instrukcije da ukoliko uoče bilo kakve nepravilnosti da to unesu u zapisnik i da protiv predsjednika biračkog odbora i onih koji budu činili takve nepravilnosti budu podnesene krivične prijave. Ako neko misli kako je bilo krivičnih prijava i ranije, pa se po tome ništa nije radilo, s naše strane obećavam da ćemo insistirati na tome da se takve krivične prijave procesuiraju pa ako neko želi da učestvuje u izbornim krađama i malverizacijama, neka zna šta ih čeka. Ako ne sada, u nekom narednom vremenu siguran sam da će biti procesuirani.
Kako ocjenjujete ekonomsku situaciju u Republici Srpskoj? Gdje se nalaze najveći problemi?
Ako se pogleda realno, ekonomska situacija u Srpskoj sasvim sigurno nije dobra. Sva javna preduzeća posluju s gubitkom. To je posebno izraženo u onim najznačajnijim preduzećima u javnom sektoru, kao što su Elektroprivreda, Šume, Željeznice. Pogledajmo i puteve u Republici Srpskoj, posebno u njenom istočnom dijelu. Situacija je zaista katastrofalna. To je rezultat ponašanja i odnosa ove vlasti prema javnim preduzećima. I ranije sam isticao da je glavni razlog zbog kojeg imamo takvu situaciju način vođenja tih preduzeća i odnos onih koji o njima treba da vode računa. Konkretno mislim na direktore i upravljački manadžment. Umjesto da vode računa o tome kako funkcioniše preduzeće, da dobro posluje, da radi sa dobiti i profitom, oni prvenstveno vode računa o svom interesu, interesu pojedinaca i političkih stranaka. Kad imamo takvo nedomaćinsko poslovanje i rad u cijelom javnom sektoru dobijemo ovo što sada imamo. Visok stepen korupcije i kriminala, netransparentne javne nabavke i tendere. Vidimo arbitraže u elektroenergetskom sektoru, slučajeve Vijadukt, Rašid Sardarov. Ne postoji odgovornost za obavljanje javne funkcije. Direktori i rukovodioci u javnim preduzećima prije svega mora da odgovaraju za svoj rad i poslovanje, a ne samo da slušaju svoje partije. Ukoliko nešto nije dobro, ukoliko se ne radi kako treba, ne posluje se pozitivno, treba znati zašto se to dešava i ko je odgovoran. Kod nas, nažalost, nema odgovornosti ali je prisutna partokratija kod imenovanja onih koji će biti na rukovodećim funkcijama, kao i kod zapošljavanja. Na rukovodeće funkcije ne postavljaju se stručnjaci iz te oblasti, ljudi koji imaju znanje i kompetencije. Obično se postavljaju partijski poslušnici koji obavljaju neke stranačke poslove, a manje je važna njihova stručnost i kompetencija za obavljanje tog posla. Kad je u pitanju zapošljavanje bez stranačke knjižice, bez kumovskih, rodbinskih i drugih veza nemoguće se zaposliti u takvim preduzećima, iako imamo mnogo mladih, poštenih, vrijednih i školovanih ljudi koji mogu dobro i odgovorno obavljati svoje radne zadatke. Umjesto toga, u svakom javnom preduzeću i instituciji imamo veliki broj onih za koje se ne zna ni šta rade, ni gdje rade. To je stranačka vojska koja je prvenstveno tu da obavlja zadatke po nalogu stranke, za prikupljanje sigurnih glasova i da učestvuju u stranačkim aktivnostima. Sve to mnogo košta. Nemam ništa protiv tih ljudi, nemam ništa protiv toga da se ljudi zapošljavaju, ali ako je neko zaposlen onda treba da ima svoje radne zadatke i da svoju platu zaradi kroz obavljanje tih zadataka. U slobodno vrijeme neka se bavi kakvim god hoće stranačkim aktivnostima, to je njegovo lično pravo, ali da se neko zaposli i da prije svega bude stranački vojnik, to puno košta narod Republike Srpske.
Kako promijeniti takvo stanje?
Prije svega, moraju se procesuirati slučajevi korupcije i kriminala, odnosno oni koji su odgovorni za to. Moramo se boriti protiv partokratije i navedenog načina upravljanja preduzećima. Nemam ništa protiv da među rukovodećim ljudima bude čovjek iz stranke. Nije to samo slučaj kod nas. I u drugim zemljama je tako. Međutim, ta osoba mora da bude stručna, odgovorna i poštena. Da prije svega za svoj rad odgovara preduzeću koje vodi, kao i narodu. Javna preduzeća nisu bilo čiji lični resurs, već resurs svih građana Republike Srpske. Ako bi se to promijenilo, sva ta javna preduzeća, što sigurno nije ni lako ni brzo, ali je moguće, od poslovanja s gubicima sigurno bi počela da rade s dobiti. Na kraju, pogledajmo i planirani budžet Republike Srpske sa ogromnim zaduženjem. Koliko se sjećam, 1,6 milijardi KM. Gdje će se taj novac naći, gdje ćemo se uopšte zadužiti, kod koga i pod kojim uslovima? Sve ovo govori da situacija u Republici Srpskoj nije ružičasta.
Kako komentarišete nedavnu ostavku Save Minića na mjesto premijera, kako bi se preduhitrila odluka Ustavnog suda BiH o ustavnosti njegovog imenovanja, a zatim njegov ponovni izbor za premijera na prijedlog v. d. predsjednika Republike Srpske, Ane Trišić Babić. Da li je izbor nove Vlade Republike Srpske ustavan, budući da mnogi dovode u pitanje i ustavnost funkcije v. d. predsjednika RS?
Nisam pravni ekspert, ali sam razgovarao s ljudima koji jesu stručnjaci u toj oblasti. Znači, kad je gospodin Minić imenovan za mandatara i kad je formirana ona njegova „prva vlada“, pravni stručnjaci su mi objašnjavali da izbor te vlade nije legalan jer je prijedlog za mandatara došao od bivšeg predsjednika Republike Srpske koji u to vrijeme više nije bio predsjednik, odnosno oduzeta mu je funkcija predsjednika od strane CIK na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Već tada se znalo da će s ustavnošću i zakonitošću te vlade biti problem. Sad se opet ide u određenu pravnu zavrzlamu, samo ne znam zbog čega se sve to čini. Istog mandatara po razriješenju sada imenuje v. d. predsjednika Republike Srpske, iako nigdje u Ustavu Republike Srpske ne postoji vršilac dužnosti predsjednika Srpske. Samim tim, nigdje nije predviđeno da v. d predsjednika Republike Srpske može da predlaže mandatara za sastav vlade. Zbog toga je sigurno da će i to pitanje doći negdje pod lupu Ustavnog suda. Pravi se jedan pravni haos, ali problem je što se radi o vrlo ozbiljnim institucijama. Vlada Republike Srpske za narod i građane ima najvažniju funkciju, jer je to izvršna vlast i zaista ne bi smjele da se rade takve stvari. Mnogo je bilo praktičnije da se sačekao završetak ovih izbora, da se izabere novi predsjednik Republike Srpske i da nakon toga on imenuje novog mandatara i da se bira nova vlada.
Lider SNSD Milorad Dodik ovih dana išao je u posjetu Izraelu, bio je u Mađarskoj i Srbiji. S njim u društvu bila je i v. d. predsjednik Republike Srpske, Ana Trišić Babić. Kako ocjenjujete međunarodni položaj Republike Srpske? Ima li Srpska prijatelje u svijetu?
Mislim da međunarni položaj Republike Srpske ni blizu nije onakav kakav se predstavlja od strane vladajućeg režima. Štaviše, daleko je od dobrog. Ovo je sve skupa jedna populistička priča koja se ponavlja deset ili više godina. Ponovo se priča o nezavisnosti Republike Srpske, a prije toga smo slušali o nekom mirnom razdruživanju, izdvajanju, o brojnim referendumima… Znamo kako je to završilo, a tako će završiti i ove priče. To je isključivo u funkciji ovih izbora. Čim prođe 8. februar vidjećete kako će ta priča skroz da nestane.
Dodik je prije par dana, kada se vratio s navedene turneje, izjavio da bi u ovom momentu, kada bi Republika Srpska proglasila nezavisnost, u kratkom roku to priznalo 15 zemalja.
Zaista bih volio da čujem lidera jedne zemlje, međunarodno priznate, da je javno izjavio da bi priznali nezavisnost Republike Srpske. To nisam od bilo koga čuo. Predsjednik Srbije, gospodin Vučić, svaki put kada je govorio o Republici Srpskoj i njenom statusu uvijek je ponavljao da je Dejton nešto čega se moramo držati. Govorio je da priznaje BiH kao međunarodno priznatu državu i Republiku Srpsku, u skladu s onim što je predviđeno ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Imamo značajan oblik autonomije, imamo naše institucije i kroz njih možemo zaista dobro da radimo i da se organizujemo. Kroz institucije na nivou BiH, Savjet ministara i Parlament BiH, imamo potpune mehanizme zaštite nacionalnog interesa. Ono što je naša obaveza i što je najbolje za građane Republike Srpske jeste da se očuva Republika Srpska u okviru onog kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom. Sve ostalo je populistička priča, kako bi se uhvatio neki politički poen. Kad ste me već pitali za ova Dodikova putovanja, osim nekih fotografija i priča, nekakve verbalne podrške, nisam vidio da je bilo konkretnih dogovora i vidljive podrške za Republiku Srpsku. Često postavljam pitanje u kom svojstvu je bivši predsednik uopšte išao na takva putovanja? Mogao je otići po nekoj ličnoj osnovi, ako ima s tim ljudima neke relacije i nemam ništa protiv da ode i da tamo s tim ljudima razgovara, ali ne da se predstavlja kao neka institucija Republike Srpske. Opet pitam u kom svojstvu je tamo išao? Možda kao savjetnik v. d. predsjednice Republike Srpske? Na javnom RTV servisu ga predstavljaju kao predsjednika. Ne navode da li je on predsjednik stranke ili čega već, nego kao predsjednika. Često se pitam čega je on predsjednik? Opet pitam, da li će od tih putovanja korist imati građani Republike Srpske, da li će biti neke konkretne pomoći, nekih investicija, dogovora da možda neko preduzeće dođe ovdje, nešto radi, investira, možda neki povoljan kredit, grant… To je jedna prazna politička priča koja odlično služi za dnevnu političku promociju i ništa više od toga.
Da li ćete biti kandidat za predsjednika Republike Srpske i na izborima u jesen ove godine?
Po prirodi sam legalista i poštujem institucije. Isto tako poštujem odluke organa stranke, koji su donijeli odluku da budem kandidat za predsjednika Republike Srpske na opštim izborima u oktobru ove godine. Mislim da je to sasvim legitimno, jer smo i ranije u opozicionom bloku imali dogovor da SDS, kao najjača opoziciona stranka koja je na zadnjim opštim izborima imala najbolji rezultat i najveći broj poslanika, ima pravo na prijedlog za kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije, s pravom prvog izbora. Naravno, razgovaraćemo s drugim opozicionim strankama i daću podršku da kandidat za drugu inokosnu funkciju bude neko iz druge opozicione stranke. Vidjećemo kakav će biti dogovor. Sve zavisi i od toga kakav će biti izborni rezultat. Kolač ne treba dijeliti, a još nisu nabavljeni ni šećer ni brašno. Svakako ću nastojati da se u narednom periodu otvore razgovori između opozicionih stranaka i da prije početka raspisivanja izbora 2026. imamo kompletan dogovor oko najvažnijih stvari.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.