Kada je u pitanju najavljeni referendum u Republici Srpskoj o presudi Dodiku, Čović smatra da, generalno govoreći, referendum predstavlja duboko ukorenjenu praksu širom zemalja Evrope te, kao prepoznat demokratski mehanizam, ima važnu ulogu u kolektivnom izražavanju stavova.
– U ovom konkretnom slučaju ne mislim da će sprovođenje republičkog referenduma bilo šta promijeniti kada je u pitanju presuda Suda BiH. Međutim, iako nam rezultati potencijalnog referenduma mogu približnije pokazati nivo ličnog povjerenja određenog dijela javnosti prema našim institucijama, smatram da ovo pitanje treba dalje prepustiti nadležnim autoritetima – rekao je Čović u intervjuu za Večernji list BiH.
On je podsetio da je OHR nekoliko puta direktno uticao na izborni proces, odnosno na sprovođenje izbornih rezultata, izmjene Ustava i zakona, ali i sprovodio sankcije prema pojedincima. Taj proces međunarodnog djelovanja još nije završen, smatra Čović, te direktno šteti evropskom putu BiH.
– Sve dosadašnje odluke međunarodnih institucija 30 godina nakon Dejtona nisu uspjele da harmonizuju naše društvo, čemu najbolje svjedoči kriza u kojoj se trenutno nalazimo. Uvjeren sam da bilo koji novi politički, ustavni ili kadrovski – lični ‘poduhvat’ međunarodnih činilaca neće donijeti ništa dobro ni Bosni i Hercegovini ni njenoj stabilnosti, a posebno ne našem međunarodnom ugledu – ističe Čović.
Uloga međunarodne zajednice u BiH, kaže on, mora se u najskorijem roku transformisati u partnersku ulogu kako bismo, time ohrabreni, sami donosili odluke o svojoj budućnosti.
– Potezi međunarodne zajednice, koji su sve češće razjedinjeni, ne smiju stvarati nove probleme u funkcionisanju institucija BiH. Izborni procesi postoje sa razlogom, a taj razlog je da demokratski izabrani predstavnici preuzmu vlast, autoritet i odgovornost nad oblikovanjem i upravljanjem BiH. Tako da nam je jasno da sve dok i dalje posežemo za alibi-politikom, narušavamo suverenitet sopstvene države i umanjujemo vrijednost njenih unutrašnjih, demokratskih izbornih procesa – poručio je Čović.
Govoreći o pozivima da „okrene leđa Dodiku“ nakon presude kako bi se spriječio dalji politički konflikt, Čović je rekao da vlast ne funkcioniše na „okretanju leđa“, već primarno na jasno izraženom i vjernom partnerstvu.
– Bosni i Hercegovini su potrebni mir, dijalog i saradnja, a nikako kratkovido korišćenje zapaljive retorike za sopstvenu, iako kratkotrajnu, političku dobit. Znajući da se BiH iz raznih razloga često naziva ‘buretom baruta’, jasno nam je da je krajnje neodgovorno doprinositi daljem podizanju tenzija i nestabilnosti. To nikada nije bila i neće biti politika HDZ BiH. Nastavićemo da predvodimo procese koji izgrađuju bolje prilike za naše građane, a s kim ćemo to činiti, zavisi od onih koji moraju biti spremni da sprovode svoju riječ, grade evropsku budućnost i s nama štite Ustav i njegovo načelo, koje je upravo bilo podsticaj za nezavisnost naše domovine – rekao je Čović.
On smatra da će kraj krize svakako biti vidljiv do opštih izbora 2026. godine, ali „na nama je da do tada iskoristimo vještine upravljanja ovim oblikom kriza, a tokom istorije smo ih izgradili, te u miru i stabilnosti pripremimo institucije da obezbjede ekonomsku i socijalnu stabilnost, čime će se okončati ovo neuspješno partnerstvo uspostavljeno 2022. godine.“
Dodaje da međunarodna zajednica, tražeći rješenje za Dodika, želi ujedno riješiti i problem konačnog uključivanja OHR-a u sistem odlučivanja. Odnosno, želi konačno riješiti pitanje jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.
– Izmjena ustavne arhitekture kojom bi se kroz više federalnih jedinica, od kojih bi najlogičnije rješenje zahtijevalo tri, trajno decentralizovala vlast u BiH model je na kojem se radi kao trajnom i održivom riješenju za BiH nakon 30 godina raznih neuspješnih preinaka i nametanja. Vidno je da sve veći broj međunarodnih aktera uviđa ove naše temeljne probleme i izazove te da dijalozi na najvišim nivoima sve češće zazivaju poštovanje ustavnog poretka. Međutim, Ustav, kao najviši pravni akt države, nije i ne može se tretirati kao a la carte dokument. Ustav BiH sadrži brojne i nedvosmislene odredbe o ravnopravnosti hrvatskog naroda, koji je integralni element ne samo osnivanja već i funkcionisanja savremene BiH. Upravo najveće svjetske administracije danas svojim uplivom žele da pomognu nosiocima vlasti u ime tri konstitutivna naroda da zajedno ponude ovu ustavnu izmjenu. Ono što svima, i unutrašnjim i međunarodnim akterima, treba postati jasno jeste da Hrvati nikada neće dopustiti ispunjavanje cilja dekonstituisanja hrvatskog naroda. Hrvatski su vojnici ginuli za ovu državu, hrvatska će je politika u miru sačuvati i hrvatski će narod, u konačnici, uživati sva svoja ustavna prava – poručio je Čović, piše N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.