Najveći grad Srpske i ovog puta je pokazao da je posebno važan za političke partije.
Kada se uporede rezultati ovogodišnjih opštih izbora sa onima iz 2022. godine, vidi se da se odnos snaga promijenio, i to ne samo zbog toga što su neke stranke dobile više, a neke manje glasova.
Treba imati u vidu i mnogo manju izlaznost.
Prije četiri godine na izbore u Banjaluci izašla su 110.462 birača, odnosno 58,42 odsto registrovanih. Ove godine glasalo je oko 91.850 građana, odnosno 47,51 odsto.
Dakle, na birališta je izašlo oko 18.600 Banjalučana manje.
U takvoj situaciji nije dovoljno samo pogledati ko je izgubio ili dobio glasove. Mnogo zanimljivije je vidjeti ko je uspio da zadrži svoj procenat, ko je napravio korak naprijed, a ko je za četiri godine praktično prepolovio podršku.
SNSD je ponovo prvi, PSS je ostao drugi, dok pokret Nebojše Vukanovića nastavlja da jača svoju poziciju u Banjaluci.
SPS je sa sedmog mjesta 2022. došao na četvrto, Ujedinjena Srpsk pala za jedno mjesto, dok je SDS doživio potop.
Pa krenimo redom.
SNSD i dalje bez premca
SNSD je i dalje ubjedljivo najjača politička opcija u Banjaluci.
Stranka Milorada Dodika je ove godine dobila 30.095 glasova, odnosno 34 odsto.
Prije četiri godine imala je 35.733 glasa ili 34,1 odsto. Na prvi pogled, riječ je o gubitku od 5.638 glasova.
Međutim, kada se uzme u obzir da je ove godine na izbore izašlo gotovo 19.000 ljudi manje, mnogo je zanimljivije ono što se desilo sa procentom.
A on se gotovo nije promijenio.
SNSD je, dakle, izgubio dio birača u apsolutnom broju, ali je među onima koji su izašli na izbore zadržao gotovo potpuno isti udio podrške.
Drugim riječima, SNSD nije rastao, ali nije ni značajnije pao. I dalje je prvi, i to prilično ubjedljivo.
PSS zadržao poziciju glavnog rivala SNSD
Na drugom mjestu je PSS sa 24.579 glasova ili 27,8 odsto.
Poređenja radi, PDP je 2022. godine u Banjaluci osvojio 30.322 glasa ili 29 odsto. Na prvi pogled, i ovdje se vidi pad – PSS je dobio 5.743 glasa manje nego PDP prije četiri godine.
Ali ovo poređenje treba uzeti sa rezervom. PDP je tada nastupao samostalno, dok je ovogodišnji rezultat ostvaren kroz PSS, politički blok u kojem su, uz PDP, i ljudi okupljeni oko Pokreta “Svojim putem” Igora Radojičića.
Zbog toga ovogodišnjih 24.579 glasova nije moguće jednostavno posmatrati kao novi rezultat PDP.
Ono što se, međutim, vrlo jasno vidi jeste pozicija PSS u odnosu na konkurenciju. A ona je prilično čvrsta. PSS je drugi, sa čak 16.209 glasova više od trećeplasiranog pokreta “Za pravdu i red”.
To znači da se i dalje najveći dio političke utakmice u Banjaluci odvija između SNSD i bloka okupljenog oko PSS.
Vukanovićev pokret sve bliže 10%
Pokret “Za pravdu i red” je jedna od rijetkih političkih opcija koja je ove godine uspjela da poveća i broj glasova i procenat podrške u Banjaluci.
Ova lista dobila je 8.370 glasova ili 9,45 odsto. Prije četiri godine imala je 7.535 glasova ili 7,2 odsto.
Dakle, u odnosu na 2022. godinu dobila je 835 glasova više, ali je, zbog manje izlaznosti, procenat podrške porastao znatno više- za više od dva procentna poena.
Naprotiv, Vukanovićev pokret sada ima gotovo deset odsto podrške u najvećem gradu Srpske i, što je još važnije, nalazi se prilično daleko ispred svih stranaka koje slijede.
SPS blago porastao
I SPS je jedna od stranaka koja može biti zadovoljna ovim rezultatima. Ove godine osvojio je 4.400 glasova ili pet odsto, dok je 2022. imao 4.053 glasa ili 3,9 odsto.
Nije riječ o velikom rastu, svega 347 glasova, ali jeste o rastu u izborima u kojima je izlaznost značajno pala.
Socijalisti su tako uspjeli da povećaju i broj glasova i procenat, pa ostaju među pet najjačih političkih opcija u Banjaluci.
Zajedno na oko 4,5 odsto
Koalicija SP-DEMOS-NDP osvojila je 4.030 glasova ili 4,5 odsto. Direktno poređenje sa 2022. godinom ovdje nije moguće, jer su ove stranke tada nastupale u drugačijim kombinacijama.
SP-NDP-SNP su tada imali 4.628 glasova, dok je DEMOS osvojio još 3.296.
Zajedno, to je bilo znatno više nego što je ovogodišnja koalicija uspjela da osvoji.
I ovaj rezultat pokazuje ono što se često vidi na izborima – glasovi se ne sabiraju uvijek onako kako stranke očekuju kada naprave koaliciju.
US na sličnom nivou
Ujedinjena Srpska je ove godine dobila 3.917 glasova ili 4,4 odsto.
Prije četiri godine imala je 4.844 glasa ili 4,6 odsto. Dakle, izgubila je 927 glasova.
Ali, kao i kod SNSD-a, procenat govori drugačiju priču. Pad je svega 0,2 procentna poena.
Ujedinjena Srpska je, dakle, ostala na približno istom nivou kada se u obzir uzme manja izlaznost.
SDS ponovo na početku
Kod SDS je situacija potpuno drugačija. Ova stranka je 2022. godine u Banjaluci osvojila 7.278 glasova ili oko sedam odsto.
Ove godine dobila je svega 3.480 glasova ili 3,9 odsto. To je gubitak od čak 3.798 glasova.
Praktično, SDS je za četiri godine izgubio više od polovine tadašnje podrške.
DNS-NPS ispod tri odsto
DNS-NPS je ove godine osvojio 2.491 glas ili 2,8 odsto.
Poređenja radi, DNS je 2022. imao 1.982 glasa, a NPS 1.537. Zajedno su tada imali 3.519 glasova.
Ovogodišnji rezultat je, dakle, za oko 1.000 glasova slabiji. I ovaj primjer pokazuje da udruživanje stranaka ne znači automatski i zadržavanje njihovog ranijeg biračkog tijela.
Ko je onda dobio, a ko izgubio?
Kada se sve brojke stave na jedno mjesto, slika je prilično jasna. SNSD je ostao prvi i, uprkos manjoj izlaznosti, zadržao gotovo identičan procenat podrške.
PSS je ostao drugi i daleko je ispred svih ostalih opozicionih i manjih političkih opcija.
Pokret “Za pravdu i red” je napravio korak naprijed, povećao broj glasova i podigao procenat podrške na gotovo deset odsto.
SPS je blago porastao, dok je Ujedinjena Srpska izgubila mali dio glasova, ali zadržala približno isti procenat.
Na drugoj strani, SDS je najveći gubitnik, sa gotovo 3.800 glasova manje nego 2022. godine.
Zato će biti zanimljivo vidjeti da li je ovo samo trenutna izborna slika ili početak dugoročnijeg preslagivanja političke scene u Banjaluci.
Izborna računica pokazuje veliki pad pojedinih stranaka
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.