Na terenu se, naravno, radi punom parom. Sastanci, kafice, stranački skupovi, rukovanja, fotografisanja, tapšanja po ramenu i obećanja. Sve ono što ide uz političku sezonu u kojoj će nam se, po ko zna koji put, objašnjavati kako baš sada dolazi vrijeme promjena.
Ali politika se više ne vodi samo među narodom. Vodi se i komentarima na društvenim mrežama.
Tu na scenu stupaju čuveni botovi. Ali ne oni, kakve je onomad pominjao bivši premijer Srpske Radovan Višković, nego pravi, pravcati.
Ne zna se ko ih je tačno zaposlio, koliko ih ima, da li imaju radno vrijeme, pauzu za kafu i topli obrok, ali jedno je sigurno – izuzetno su vrijedni. Posebno kada ispod objave nekog političara treba stvoriti utisak da je upravo on najbolji čovjek koji je ikada hodao ovim prostorima, a možda i šire.
Dok običan građanin još pokušava shvatiti šta je političar zapravo rekao, botovi su već odradili smjenu.
Pozitivni komentari ispod objava pojedinih političara često su generički, a društvene mreže preplavljene nalozima koji neumorno hvale „naše“, dok su „njihovi“, po pravilu, najgori.
Jedan je tako „najveći čovjek“, drugi je „čovjek iz naroda“, treći je „dokazani borac za običnog čovjeka“, dok je četvrti, naravno, „jedini koji može nešto promijeniti“. Svi drugi su, zna se, izdajnici.
Nije važno šta je objavljeno. Može biti fotografija sa sastanka, otvaranje kružnog toka, čestitka za praznik ili fotografija političara kako drži mikrofon. Komentar je već spreman.
Cilj botovanja nije samo da se političar pohvali. Cilj je stvoriti privid. Privid da postoji masa ljudi koja oduševljeno podržava određenu politiku, kandidata ili stranku. Da se napravi atmosfera u kojoj čovjek koji pročita komentare pomisli: „Pa, izgleda da ga svi podržavaju“.
Armija botova
Sociolog Mirjana Čeko Serdar, kaže da je ovo, što danas gledamo u onlajn prostoru BiH, zapravo digitalni nastavak političkog inženjeringa na koji je ovo društvo, nažalost, već naviklo.
-Kada govorimo o “armijama botova” moramo razumjeti da oni nisu tu samo da bi nekoga pohvalili ili kritikovali, oni su oruđe računarske propagande čiji je glavni cilj konstrukcija lažne stvarnosti. Njihov domet je dvostruk. S jedne strane, oni vještački stvaraju utisak da neki političar ima masovnu, organsku podršku “iz naroda”. Kada prosječan građanin otvori društvene mreže i vidi stotine pozitivnih komentara pod nekom objavom, kod njega se aktivira takozvani efekat lavine. Naime, mi kao društvena bića, podsvjesno težimo da se priklonimo onome što nam djeluje kao većinsko mišljenje. Dakle, odgovor je potvrdan: građani apsolutno mogu steći i često stiču potpuno pogrešan utisak o stvarnoj snazi pojedinih političara – kaže ona.
S druge strane, dodaje ona, izuzetno je opasna i negativna kampanja.
-Ovu vrstu kampanja koju vode botovi rijetko služi tome da vas ubijedi u suprotne argumente, njena svrha je da zaguši javni prostor teorijama zavjere, bijesom i uvredama. Kada javnu sferu kontaminirate takvim sadržajem, građani se zamaraju, javlja se politički cinizam i oni na kraju odustaju od bilo kakvog racionalnog praćenja politike. U tom smislu, negativna kampanja je za političke eliti često i korisnija od pozitivne, jer pasivizira neodlučne birače – naglašava Čeko Serdar.
Na kraju, nastavlja ona, pitanje da li političar može biti “popularan na internetu”, a bez ikakvog uporišta u stvarnom biračkom tijelu, zapravo je rizik u koji mnogi svjesno ulaze.
-Botovi, lajkovi i kupljeni pregledi stvaraju digitalni balon od sapunice. Taj balon može trajati tokom kampanje i stvarati privid moći, ali on pucanjem na izborni dan razotkriva ključnu činjenicu, a to je da botovi ne izlaze na izbore i ne ubacuju listiće u glasačke kutije. Međutim, najveća tragedija ovog procesa nije to što će neki političar sebe zavarati lažnom popularnošću, već što ove manipulacije trajno urušavaju međusobno povjerenje građana i uništavaju sam smisao demokratske debate u BiH – zaključila je ona.
Autentičnost
Konsultant za digitalni marketing Srđan Dukić, kaže da ovdje govorimo o organizovanoj infrastrukturi, odnosno o o koordinisanim profilima na društvenim mrežama, čija uloga je unaprijed definisana, ili da hvale ili da kritikuju političare, u zavisnosti od “tabora” u kojem se nalaze.
-Međutim, takva praksa je imala smisla prije deset godina, dok su se ljudi još navikavali na društvene mreže. Sada je veliko pitanje koliko se ljudi uopšte bave čitanjem komentara, a činjenica da političari i dalje ulažu u ovaj oblik digitalnog pokazivanja samo govori o tome koliko ne poznaju okruženje u kojem komuniciraju. Danas je autentičnost na društvenim mrežama mnogo važnija nego broj komentara ispod njihove objave, ali računam da će to naši političari shvatiti tek za još 10 godina – kaže Dukić.
Odgovarajući na pitanje da li građani mogu steći pogrešan utisak da pojedini političari imaju ogromnu podršku samo zato što su njihove objave prepune pozitivnih komentara, Dukić kaže da takav utisak mogu steći građani sa nižim stepenom informatičke pismenosti, ali i oni koji nisu toliko skloni da provode vrijeme u digitalnom okruženju.
-Međutim, takvih ljudi je sve manje. To što pojedini političari pokušavaju se naziva “astroturfing”, fabrikovanje privida masovne podrške koja ne postoji. Lično mi se čini da oni to rade isključivo kako bi sačuvali vlastite sujete jedni pred drugima, jer između sebe prate ko ima više lajkova, komentara i podrške. Ovdje treba biti pošten i reći da su od lažnih komentara veći problem plaćeni oglasi, kupljeni medijski prostor i portali bez impresuma koji objavljuju naručene tekstove. Komentari su najjeftiniji i najmanje efikasan dio te mašinerije – kaže Dukić.
Apstinencija
Negativna kampanja, dodaje Dukić, često je efikasnija od pozitivne.
-Ne zato što je pametna, nego zato što je lakša. Negativan sadržaj izaziva jače emocije, a algoritmi nagrađuju sve što izaziva reakciju. Bijes se dijeli, pohvala se preskače. Cilj negativne kampanje kod nas najčešće nije pridobiti nečije glasače, nego ih demotivisati. Uvjeriti ljude da su i da izlazak na izbore nema smisla. Apstinencija je ponekad vrijedniji plijen od glasa. To je ujedno i najciničniji oblik kampanje, jer ne gradi ništa, samo razgrađuje povjerenje u smisao izbora – smatra on.
Dukić kaže da postoji nekoliko znakova koji mogu ukazivati na organizovanu kampanju lažnih komentara.
-Lavina sličnih komentara u prvih nekoliko minuta nakon objave, profili bez istorije i sa generičkim fotografijama, iste fraze koje se ponavljaju kroz različite naloge, isti profili koji se pojavljuju ispod objava različitih medija, sve to ukazuje na organizovanu kampanju lažnih komentara. Ipak, rekao bih da su političari precijenili važnost i domet lažnih komentara. Jedini koji ih zaista čitaju su partijski vojnici, publika koja je već ubijeđena. Prosječan korisnik u digitalno okruženje ulazi da se opusti, zabavi i ostane u kontaktu sa prijateljima i porodicom. Komentare ispod političkih objava pregledaće letimično, bez udubljivanja, dok će njegovo političko mišljenje oblikovati sasvim druge vrste sadržaja, i to one koje kod njega izazivaju stvarnu identifikaciju i povezivanje – rekao je Dukić.
Manipulacija
Razvoj vještačke inteligencije, dodaje on, dodatno je zakomplikovao problem, jer je danas moguće generisati ogroman broj komentara i lažnih profila.
-Jedan operater može generisati hiljade komentara i profila sa uvjerljivim fotografijama i biografijama, na prirodnom jeziku, čak i sa namjernim pravopisnim greškama da djeluju ljudski. Cijena manipulacije je pala praktično na nulu. Međutim, ako komentare malo ko čita, onda je svejedno da li ih piše deset plaćenih ljudi ili jedan softver. Stvarna opasnost od AI nije u komentarima, nego u uvjerljivim lažnim video i audio-snimcima političara, koji tek dolaze kao problem, i na koji ni mediji ni institucije u BiH nisu spremni – zaključio je Dukić.
Zbog preuranjene kampanje PSS kažnjena sa 8.500 KM, SNSD sa 6.000 KM
CIK objavio izgled glasačkog listića: Umjesto “iksa” popunjavati kružić
Na glasačkim listićima više nema imena kandidata, morate učiti potpuno nova pravila
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.