Otkako je Centralna izborna komisija (CIK) BiH objelodanila da će na ovogodišnjim izborima biti korištene nove tehnologije u javnosti se povela ozbiljna diskusija o tome koliko su ovdašnji građani „spremni“ za najavljene novine.
Dok jedni tvrde da će uvođenje skenera konačno zaustaviti izborne krađe i prevare, te dovesti do mnogo veće regularnosti cijelog izbornog procesa, nije mali broj onih koji tvrde da će nove tehnologije dodatno „zbuniti“ birače, odnosno da će nove tehnologije na biračkim mjestima dovesti do još slabije izlaznosti ili konfuzije kod onih koji, ipak, odluče da 4. oktobra ispune svoju građansku dužnost.
Među onima koji smatraju da će uvođenje optičkih skenera donijeti „više štete nego koristi“ nalazi se lider SNSD, Milorad Dodik, koji je nedavno naveo da novi sistem glasanja, kakav je uveden u BiH, još jedino imaju Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.
– Samo će birači u BiH dobijati četiri odvojena glasačka listića, te će svaki pojedinačno ubacivati u skener čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu – istakao je Dodik.
Između ostalog, on je kao primjere „neuspješnosti“ u primjeni optičkih skenera naveo Njemačku i Francusku.
– Savezni ustavni sud Njemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja. Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile – naveo je Dodik.
Da li se od uvođenja novih tehnologija u izborni proces u BiH pravi (ne)opravdani bauk, te da li će uvođenje skenera povećati ili smanjiti izlaznost birača na predstojeće izbore, pitali smo za mišljenje političkog analitičara Tanju Topić.
Ona za Srpskainfo ističe da se „definitivno nalazimo u situaciji kada dio političkih organizacija i subjekata nastoji prestrašiti građane, praveći bauka od skenera i novih tehnologija“, predstavljajući to kao nešto što nije imanentno ovdašnjem prosječnom glasaču.
– Stvara se velika fama kako je to nešto strašno, kako se građani neće snaći, kako je to komplikovano. To u pozadini može imati za cilj da se birači odvrate od izlaska na glasačka mjesta, što istovremeno znači da će se raditi na aktiviranju i edukaciji sopstvenih sigurnih glasača da izađu na izbore – kaže Topićeva za naš portal.
Na drugoj strani, dodaje ona, imamo još jedan proces koji je paralelno tekao u posljednjih pola godine i koji, kako navodi, nema pretjerano veze s novim tehnologijama.
– U tom procesu išlo se na stvaranje utiska kako je najveći problem u ovom društvu opozicija, što su i oni sami jednim dijelom potvrdili višemjesečnim svađama i trvenjima. To je, sasvim sigurno, uticalo na dio povlačenja opozicionih glasača u apstinente – smatra Topićeva.
To, kako zaključuje, mogu biti dva procesa koji će sigurno uticati na izlaznost građana.
– U kojoj mjeri će to biti izraženo teško je procijeniti, ali već sada se potvrđuje teza kako postoji strah od nečeg novog i nepoznatog – zaključuje Topićeva.
UVOĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA Opšti izbori u oktobru će biti složeniji, ali ne i komplikovani
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.