Centralna izborna komisija BiH je novčano kaznila još neke “redovne mušterije”, bilo da se radi o političkim strankama, ili iskusnim političarima koji su promijenili partijski des.
Tako će kazne, u iznosu od 3.000 do 3.500 KM, platiti SDP BiH, DF, PDP i stranka Vlade Đajića, kao i Zdenko Lučić, kandidat 5 stranaka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Hrvatskoj republikanskoj stranci CIK je odrezao kaznu od 7.000 KM.
Reklo bi se da to i nisu neki iznosi. Ali, pojedini učesnici političke trke za glasove kažu: kako za koga.
– Lako je Dodiku da plaća kazne, on ima novaca, a raspolaže i javnim sredstvima. Ali mi, koji smo praznih džepova, moramo da pzimo na svaku izjavu i svaki potez – kaže za Srpskainfo kandidat jedne male opozicione stranke iz Republike Srpske.
Da li ovakav Izborni zakon i ovakve kazne, u stvari, pogoduju “strankama bogatašima” i onima koji se za glasove bore sa pozicija vlasti?
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član i predsjednik CIK BiH, kaže da za neke političke stranke novčane sankcije ne predstavljaju ništa.
– Kada uzmete u obzir koliko će oni poslaničkih mjesta dobiti na izborima i koliko će novca dobiti iz budžeta, za njih je to sitnica – rekao je Šehić za N1.
On predlaže mnogo oštriji kurs: izmjenu Izbornog zakona BiH, kako bi bilo propisano da se “političkim subjektima koji su specijalni povratnici ponište ovjere za učešće na izborima.”
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da bi to možda bilo pravedno rješenje, ali da je nerealno očekivati da se to zaista desi.
– Mislim da je to “radikalna” mjera, za koju sumnjam da bi je CIK uvela, ali bi ozbiljno stavila na test stranke i njihovo ponašanje. Međutim, moramo imati u vidu da su upravo najmoćnije stranke akteri koji u konačnici određuju kakav će biti Izborni zakon BiH, pa je logično da neće raditi na svoju štetu – kaže Tanja Topić za Srpskainfo.
Ona je saglasna da vodeće političke partije, a posebno “bogataši” među njima, svjesno krše izborna pravila, znajući da su efekti tog kršenja na njihovoj strani i da kazne nisu ekvivalentne očekivanoj dobiti.
– I tu vidimo arogantan odnos pojedinih političkih subjekata, u smislu da im “niko ne može ništa”, a to proizilazi djelimično i iz odnosa prema CIK-u, iz omalovažavanja izbornih pravila i nereagovanja pravosudnih institucija. Pitanje je kako “ukrotiti” takve političke partije, kako ih primorati da poštuju zakone koje su sami donijeli, ako je njihova politička deviza naći prečicu u sistemu i zaobići pravila – ocjenjuje Tanja Topić.
Pojedini analitičari i novinari koji godinama prate izbore, stava su da građani, glasanjem na izborima, mogu najbolje kazniti bahate političare i stranke.
Tanja Topić, međutim, smatra da su takve “sankcije” moguće samo u društvima koje čine osvješćeni i odgovorni građani.
– Naše je društvo daleko od toga. Naši birači su potkupljivi, mnogi od njih su dio klijentelistički utemeljenog sistema i osvješćivanje takvog društva može potrajati još dugo – zaključuje Tanja Topić.
CIK zaključio da su se Minić i Cvijanovićeva šalili
BONUS VIDEO
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.