Dok Dodik traži podršku svojih međunarodnih partnera, analitičari ocjenjuju da takvi pozivi pokazuju da on zapravo ne očekuje nikakvu pomoć ili ne zna kakvu pomoć želi.
-Mislim da je čitava ova priča i potvrđivanje presude dio jednog dužeg projekta, ako vremenski gledamo, ustvari političkog penzionisanja Milorada Dodika, koje mislim da je na sceni – sumirao je presude i reakcije za Detektor Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology.
U svojoj reakciji odmah nakon objavljene presude, iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH poručili su da jasno stavljaju do znanja da presudu Suda BiH treba poštovati u potpunosti.
-Sve relevatne institucije i akteri treba da podrže vladavinu prava i bez odlaganja postupe u skladu s presudom, prema uputstvima Suda – naveli su u saopštenju iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH. Sličan poziv na poštovanje prava poslala je i Služba za spoljne poslove Evropske unije (EEAS), iz koje su poručili da primaju na znanje krivičnu presudu Milorada Dodika.
–Presuda je obvezujuća i mora se poštovati. EU poziva sve strane da priznaju nezavisnost i nepristrasnost Suda, te da poštuju i potvrde njegovu presudu – stoji u saopštenju EEAS.
Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je 1. avgusta prvostepenu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita. I Njemačka ambasada u BiH podijelila je isto saopštenje na svojoj stranici na Fejsbuku.
Kristijan Šmit kratko je poručio da se “sudske odluke moraju poštovati”.
Ko je podržao Dodika?
Nasuprot porukama podrške koje su stigle sa Zapada, zemlje koje gaje prijateljske odnose s Dodikom i Republikom Srpskom su izrazile podršku i ponovile teze o navodnom miješanju međunarodne zajednice u sudske, ali i političke procese u BiH.
Ambasada Ruske Federacije na svojoj Fejsbuk stranici navela je da u BiH, u pravnom smislu, nema visokog predstavnika, te da je Šmit “u suštini uzurpator”.
-Zato bilo koje presude zasnovane na tvrdnjama o navodnom kršenju'‘odluka visokog predstavnika’, nisu pravne, već su isključivo politizirane. Svu odgovornost za moguću destabilizaciju unutrašnje političke situacije u zemlji snose promoteri ove političke akcije – navodi se u saopštenju Ambasade Ruske Federacije za Srnu. Poruku podrške Dodiku poslao je i ministar za spoljne poslove Mađarske Peter Szijarto, navodeći da je Dodik prijatelj Mađarske i da “Mađarska stoji uz svoje prijatelje”. Reagovao je i premijer Mađarske Viktor Orban koji je rekao da nema mjesta za “pravni lov na vještice” u demokratiji.
Ambasade Rusije i Mađarske nisu odgovorile na upite Detektora da pruže detaljnije reakcije na presudu.
Dodik je prvostepenom presudom 26. februara osuđen na godinu dana zatvora, te mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. Miloš Lukić, koji je takođe bio optužen s Dodikom, oslobođen je krivice u obje presude.
Nakon objave presude, Dodik je Sud BiH nazvao političkim, te poručio da će njegov pravni tim koristiti pravne lijekove u pokušaju da dođe do pravde, ali i pozvao međunarodne partnere da ga podrže.
-Očekujem potpunu podršku Srbije. Obratiću se za podršku Rusiji. Objasniču i napisaćemo pisma Željka i ostali odgovorni i novoj američkoj administraciji. Ovo je sramno, ovo nema nikakve veze s demokratijom, ovo nema nikakve veze s pravom. Ovo ima veze samo s muslimanskim nastojanjem da dominiraju BiH – rekao je on na konferenciji za medije. Nakon toga se obratio Donaldu Trumpu, predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, objavom na društvenoj mreži X, navodeći da su njemu sudili “jer nisu mogli milion Srba da stave u sudnicu”.
Analitičari o (ne)očekivanoj reakciji Moskve
Adnan Huskić, profesor međunarodnih odnosa i politike na Univerzitetu Sarajevo School of Science and Technology (SSST), za Detektor kaže da mu nije jasno kakvu vrstu podrške Dodik očekuje, ali njegovi pozivi pokazuju da ni on sam tačno ne zna šta od svojih prijatelja očekuje.
-Ono što je za mene teško očekivati jeste da će sada nastupiti izrazito aktivno djelovanje tih zemalja unutar evropskih struktura, ako govorimo o Mađarskoj i Slovačkoj ili da će, recimo, Rusija potegnuti to pitanje ili pokušati eskalirati na nivou Ujedinjenih nacija – navodi Huskić. Činjenica da je Dodik izabrao baš ove partnere za njega pokazuje da on ne očekuje nikakvu pomoć ni od koga, ili da se ne nada ničemu.
Spoljnopolitički novinar iz Srbije Boško Jakšić dodaje da su svi Dodikovi oslonci, u vidu međunarodnih partnera, problematični i ograničenog roka trajanja, ali da predsjednik Srpske nema drugog izbora u trenutnoj situaciji.
Dodaje da su svi saveznici koje je Dodik pomenuo ali i izostavio, “veoma problematični” jer su svi vođeni svojim interesima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.