U intervjuu za EuroBlic i Srpskainfo to je rekao Miroslav Janković, v.d. direktora preduzeća „Putevi Republike Srpske“ i kandidat SNSD-a za Narodnu skupštinu RS. On je govorio o najvažnijim kapitalnim projektima, dinamici izvođenja radova, te infrastrukturnim planovima u opštinama i gradovima Republike Srpske.
U okviru trogodišnjeg ciklusa za magistralne i regionalne puteve predviđeno je više od 400 miliona KM. Kako određujete prioritete i pravite raspored između hitnih sanacija i kapitalnih projekata?
Prioritete određujemo prije svega na osnovu dugoročnog planiranja, a ne po principu „ad hok“ odluka od danas do sutra. Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske“ upravlja mrežom magistralnih i regionalnih puteva dužine oko 4.000 kilometara. To je zaista impozantna putna mreža, gotovo duplo veća od one kojom upravljaju „Federalne ceste“, s tim što oni upravljaju samo magistralnim putevima.
Naša oblast se prostire od Novog Grada do Bijeljine, te od Bijeljine do Trebinja. Putna mreža podijeljena je u 12 oblasti i na taj način određujemo prioritete po regijama, a ne po pojedinačnim tačkama, kako nijedna oblast ne bi bila zapostavljena i kako bi se Republika Srpska ravnomjerno razvijala. To se vidi i po intenzitetu radova širom Srpske, gotovo da nema grada i opštine u kojima se u ovoj godini nisu izvodili radovi. Čitava Republika Srpska je prožeta našim gradilištima.
Iznos od 400 miliona maraka zvuči mnogo, ali riječ je o trogodišnjem periodu. Kada uzmemo u obzir ukupnu dužinu puteva, da li je to dovoljno?
Ako ćemo gledati evropske propise, to nikako nije dovoljno. Evropska regulativa nalaže da se na svakih 10 godina radi rehabilitacija, odnosno na svakih 20 godina rekonstrukcija puta. Ti periodi su definisani zato što je bitumen prirodno vezivo u asfaltnim kolovoznim konstrukcijama koje nakon osam godina prirodno gubi svoja svojstva, pa bi rok trajanja trebalo da bude 10 godina.
Kada bismo imali sredstava da u potpunosti poštujemo propise Evropske unije, trebalo bi na godišnjem nivou da ulažemo oko 300 miliona maraka samo u rehabilitacije, te oko 200 miliona maraka za rekonstrukcije. Dakle, ukupna godišnja ulaganja trebalo bi da iznose oko 500 miliona maraka.
Mi ta sredstva nemamo. Na godišnjem nivou od sopstvenih sredstava za investicije imamo između 30 i 40 miliona maraka. Poređenja radi, način finansiranja „Puteva Republike Srpske“ je među najnižim, ne samo u regionu, već i u Evropi. Federacija BiH ima gotovo pet puta više sredstava po kilometru puta, Crna Gora i Srbija preko šest puta više, dok Hrvatska ima i do 14 puta veća izdvajanja, kao i Slovenija.
Naknada za puteve prilikom registracije motornog vozila do 1.100 kubika u Republici Srpskoj iznosi 29 KM, dok je u Austriji ta stavka 190 evra. Vrlo je teško uraditi nešto za jednu marku ako to u realnosti košta deset. Ipak, pripremamo strateške akte i nove modele finansiranja u budućnosti kako bismo obezbijedili više novca i doveli naše puteve što bliže standardima Evropske unije.
Rehabilitacija brze ceste Klašnice–Banjaluka jedna je od najznačajnijih investicija Puteva RS. Rekli ste da će radovi biti nastavljeni nakon završetka nadvožnjaka u Trnu. Već sada ima kritika na račun kvaliteta izvedenih radova. Jeste li zadovoljni urađenim i šta kaže struka?
Dionica Klašnice–Banjaluka je najopterećenija saobraćajnica u kompletnoj mreži Republike Srpske. Tu imamo prosječan dnevni saobraćaj od oko 25.000 vozila, sa izuzetno velikim opterećenjem i putničkih i teretnih vozila. Radovi su se izvodili od Klašnica do Prijedorske petlje i još oko 1.500 metara dalje. Plan je da se nastave čim se završi nadvožnjak u Trnu.
Zašto čekamo završetak nadvožnjaka? Zato što tamo već imamo privremenu regulaciju saobraćaja. Kada bismo na dionici od 7-8 kilometara imali više izmjena režima, stvorili bismo potpuni saobraćajni kolaps. Zato smo odlučili da prvo završimo nadvožnjak u Trnu koji je pri kraju, saobraćajnica M-16 je već puštena u saobraćaj, a radovi na kolovoznim slojevima na samom nadvožnjaku trajaće još 4 do 5 dana.
Što se tiče kvaliteta radova, na jednoj dionici imamo primjedbe na ravnost kolovoza. Sam kvalitet asfaltnih slojeva je zadovoljavajući i u skladu sa tehničkim propisima. Međutim, kada se vozi većim brzinama od 100 km/h, osjeti se ta neravnost. Napominjem da je brzi put namijenjen za brzine do 100 km/h i pri toj brzini se ništa ne osjeti. To nije auto-put gdje su projektovane brzine 130 km/h ili više, ne kod nas nego na primjer u Njemačkoj gdje nema ograničenja. Zbog manjeg prijanjanja pneumatika na podlogu, pri veći brzinama svaka neravnina se osjeti.
Izvršili smo i još vršimo mjerenja ravnosti kolovoza i ukoliko rezultati pokažu da ravnost nije u skladu sa tehničkim propisima, daćemo izvođaču nalog da izvrši sanaciju. Sve mora biti urađeno striktno po tehničkim propisima i tu nema nikakve dileme.
Nedavno je zvanično odabrana trasa nove saobraćajnice koja će povezati Čelinac i naselje Česma sa novoizgrađenim mostom preko Vrbasa. Kada se može očekivati početak radova i u kojoj je fazi projekat?
To bi bio jedan kapitalan projekat. Ne za Banjaluku, Čelinac, Kotor Varoš, to je regionalni projekat, od bitnosti za Republiku Srpsku, posljedice je dugoročnog planiranja. Prije godinu dana izvršili smo nabavku projekta idejnog rješenja koji je definisao 3+1 potencijalne trase (1, 2, 3A i 3B). Odabrali smo trasu na kojoj gotovo da nemamo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kada su u pitanju građevinski objekti – imovinskih odnosa ima na zemljištu, ali ne i na objektima.
Ta trasa bi išla od kružnog toka kod „Lesnine“ u Banjaluci, preko novog mosta u Česmi do ukrštanja sa Ulicom Petra Velikog u naselju Česma gdje je predviđen kružni tok. Put se nastavlja preko rijeke Vrbanje gdje će se graditi novi most, te nakon 500 do 600 metara izlazi na ukrštanje sa Ulicom Vladislava Skarića, saobraćajnicom koja trenutno nema kapacitet za srednji i teški saobraćaj. Trasa dalje prolazi zaleđem industrijske zone „Incel“ i izlazi na kružnu raskrsnicu planiranu između crkve u Vrbanji i pekare „Biser“.
Ukupna dužina saobraćajnice biće između 3,5 i 4 kilometra, sa kapacitetom magistralnog puta, dvije saobraćajne trake od po 3,5 metara i obostranim pješačkim stazama širine 1,5 metar. Računska brzina biće 80 km/h jer nam je cilj da omogućimo brži transport robe i putnika, jer je efikasan transport osnova razvoja privrede i društva.
Čini se da je u Hercegovini trenutno aktivno mnogo projekata. Koji su najvažniji među njima u fazi realizacije ili pripreme?
Projekat Foča – Šćepan Polje podijeljen je u tri sekcije (A, B i C). Faza A se u potpunosti finansira iz sredstava „Puteva Republike Srpske“, ide od Broda na Drini do Donjih Kopilova u dužini od 5,5 kilometara i tu je ostalo svega 2 do 3 odsto radova. Preostalo je polaganje završnog kolovoznog sloja i ugradnja odbojne ograde na mostu, čime će ta dionica biti kompletno stavljena u funkciju.
Faza C je izgradnja novog mosta preko rijeke Tare na graničnom prelazu sa Crnom Gorom. Sporazumom između „Puteva RS“, Direkcije za saobraćaj Crne Gore i Ministarstva komunikacija i transporta BiH definisano je zajedničko finansiranje. Tenderska procedura za izvođača je završena, ali imamo žalbu jednog ponuđača koja je trenutno na razmatranju u Kancelariji za razmatranje žalbi u Sarajevu. Očekujemo brzo rješavanje kako bismo potpisali ugovor.
Najzahtjevnija je dionica od Donjih Kopilova do Šćepan Polja u dužini od 13,26 kilometara. Na njoj je predviđena izgradnja 13 mostova. odnosno vijadukta, te velikog broja potpornih konstrukcija i sa gornje pribrežne strane i sa donje, fundiranih odnosno temeljenih na šipovima. Zaista jedna zahtjevna dionica na geološki jako osjetljivom terenu, na terenu gdje imamo odrona, djelimično i klizišta, ali najveći problem osim toga nam predstavlja voda. Na toj dionici imamo 8 izvora, a voda je glavni uzrok klizanja terena, dakle projektom je predviđeno kako će se to preduprijediti, sanirati, odnosno kako će se stvoriti pravi uslovi za funkcioniranje saobraćaja.
Za ovu dionicu raspisan je tender vrijednosti 91 milion evra, koji se finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetske banke. Otvaranje ponuda je 16. oktobra i očekujemo da do kraja godine izaberemo izvođača i započnemo radove na proljeće.
Kada idemo dalje kroz Hercegovinu, radovi se intenzivno izvode na dionici od Tjentišta prema Foči. Potpuno je probijena trasa od mosta na Sutjesci do budućeg mosta na Drini u dužini od 6 kilometara. Privode se kraju radovi na stubovima mosta preko Sutjeske i očekujemo da do kraja građevinske sezone uradimo konstrukciju mosta. Nažalost, na toj dionici imali smo usporenje radova jer smo čak četiri puta morali mijenjati projektnu dokumentaciju zbog okolnosti na koje nismo mogli uticati. Naime, kada je prvi put urađena projektna dokumentacija i kada je izvođač izašao na teren, naišao je na stećke, zatim dva puta na mezarja i ponovo na stećke. Prije početka projektovanja obratili smo se Zavodu za zaštitu kulturnih spomenika BiH da nam dostave mapu sa lokalitetima i dobili smo odgovor da na toj trasi nema takvih objekata, ali ako naiđemo na njih da moramo obustaviti radove i konsultovati ih. Dakle, radovi su stajali iz zaista opravdanih razloga. Svi ti problemi sada su otklonjeni i radovi su nastavljeni. Očekujemo da će se već do kraja naredne godine tom dionicom moći nesmetano saobraćati. Projekt u potpunosti neće biti završen, ali će trasa biti prohodna.
U samom Gacku u planu je izgradnja obilaznice, čekamo da opština riješi građevinsku dozvolu, dok smo mi novac u potpunosti obezbijedili.
Prije nekoliko dana raspisali smo tender za rehabilitaciju puta Trebinje–Bileća, a uskoro krećemo i sa sanacijom još jednog usjeka na toj dionici, blizu usjeka Žudojevići koji smo sanirali početkom godine. Radi se o mjestu gdje dva teretna vozila ne mogu da se mimoiđu.
Takođe, radimo kapitalni projekat, zaobilaznica oko Trebinja gdje će za par dana biti probijena trasa. Radi se o zemljanim radovima, ali kad kažemo o zemljanim radovima narod razumije da radi se o humusu i lakom terenu. To je čvrsta stijenska masa, krečnjačka masa kvaliteta 5. i 6. kategorije koja se djelimično radi kopanjem, djelimično miniranjem.
U pripremi je tender za drugu fazu koja obuhvata izradu kolovozne konstrukcije, hidrofazu i zaštitu kosina, a sredstva su obezbijeđena u saradnji sa Vladom Republike Srpske.
U Kalinoviku je u odmakloj fazi rekonstrukcija mosta Tatinac, to je stari most iz austrougarskog perioda koji saniramo i radovi idu planiranom dinamikom.
Možda i najveći projekat jeste prevoj Žegulja, na putu od Stoca prema Ljubinju. Tender smo raspisali sredinom godine, izabrali ponuđača, ali se jedan od 4 ponuđača žalio Kancelariji za razmatranje žalbi, što je postupak usporilo za dva i po mjeseca. Apelovao sam u jednoj emisiji, zamolio da se to završi što prije. Vjerovatno su čuli moj glas zato što smo tri, četiri dana poslije toga dobili rješenje, nastavili smo postupak, izabrali smo ponovno izvođača i ostala su još dva ili tri dana žalbenog roka. Nadam se da neće biti više žalbi, da ćemo potpisati ugovor i vrlo brzo krenuti te radove. I sredstva smo potpuno sve obezbijedili sa Vladom Republike Srpske.
Pokrenuta je kampanja „Put znanja, put bezbjednosti“. Pored edukacije, koje konkretne infrastrukturne mjere planirate preduzeti u blizini škola?
Kampanja se sastoji iz tri faze. Prva faza „Put znanja, put bezbjednosti“ bila je obuka nastavnog kadra, koju smo organizovali u saradnji sa Pedagoškim zavodom RS i Ministarstvom saobraćaja i veza, kako bi nastavnici kroz redovnu nastavu tokom cijele godine sa djecom obrađivali teme saobraćajne bezbjednosti.
Druga faza je edukacija najmlađih učesnika u saobraćaju, prvačića koji po prvi put sami idu od kuće do škole, dobijaju spoznaju sredine, idu bez roditelja, da znaju kad treba pogledati lijevo, kad treba pogledati desno. Djeca nemaju razumijevanje pojma okoline kao što imaju i odrasle osobe. Tako da znaju, da ih edukuju na koji način i šta predstavlja opasnost za kretanje u saobraćaju. Naravno, mi ćemo djeci pokloniti neke bojanke, bojice, majice, neki predmet koji će im stalno biti pri ruci koji će ih podsjećati na to. Ključ svega je edukacija, ne represija i za saobraćaj i saobraćajne nezgode, kombinacija edukativnih i represivnih mjera daje najbolje rezultate.
Treća faza su konkretne građevinske mjere. Planiramo u zonama 15 osnovnih škola da podignemo nivo bezbjednosti. To ne znači da sada nije bezbjedno, bezbjedno sa tehničkim propisima, ali smo uvidjeli da mnogi ne poštuju propise, zbog ovog ili zbog onog.
Radove smo već počeli u naselju Vrbanja, dakle u Adi. Na tim lokacijama gradimo izdignute pješačke staze, izdignuti ivičnjaci. Biće putem ograde usmjereni pješaci da isključivo mogu preći isključivo na pješačkim prelazima, biće nekoliko vrsta saobraćajne signalizacije što svijetleće, što standardne saobraćajne signalizacije i radara. Sve to opominje vozače da ulaze u zonu škole i da moraju smanjiti brzinu. Naš cilj, u skladu sa Strategijom bezbjednosti saobraćaja do 2030. godine, jeste nula stradale djece na putevima i nesumnjivo mi idemo tim putem.
Kao v. d. direktora „Puteva“, ali i kao kandidat za narodnog poslanika, kako komentarišete percepciju javnosti da se najviše asfaltira pred izbore?
To je možda neka stara navika i percepcija kod ljudi, ali mi radimo u kontinuitetu tokom čitave godine. Ove godine gradimo i saniramo 11 mostova, a naredne godine planiramo radove na čak 25 mostova. Sljedeće godine imaćemo još veća ulaganja u putnu infrastrukturu nego u ovoj.
To nema nikakve veze sa izborima. Ljudima je fokus prirodno veći u vrijeme predizborne kampanje, pa steknu takav utisak. Međutim, ako pogledate retrospektivu naših radova i planove za naredni period, vidjeće se da se radovi izvode planiranom dinamikom, nema veze kada su izbori, a kada nisu. Mi ne možemo funkcionisati tako da radimo jedne godine kada su izbori, a da naredne pauziramo.
Ukoliko dobijete povjerenje građana i uđete u Narodnu skupštinu Republike Srpske, koji će biti ključni pravci i politike za koje ćete se zalagati?
Suština je da sačuvamo stabilnost Republike Srpske, to nam mora biti vodilja. Uz stabilnost, ključan je ravnomjeran razvoj Republike Srpske. Možemo voljeti svoju sredinu, najviše volim svoj Čelinac odakle dolazim, ali je jako lijepo kada se nešto uradi i u Trebinju, Nevesinju, Višegradu, Mrkonjić Gradu ili Novom Gradu. Moramo razvijati čitavu Republiku Srpsku kako bismo zadržali stanovništvo i spriječili unutrašnje i spoljne migracije. Treba da radimo. Nešto što se vidi, što je dobro u posljednjem periodu, je da sve više naših ljudi koji su otišli u inostranstvo, pogotovo mladih i ljudi srednjih godina se vraćaju. To je bogatstvo, to je blagoslov. Dostigli smo stepen razvoja gdje je mala ili nikakva razlika između rada u Republici Srpskoj i na Zapadu. Naravno, nismo time u potpunosti zadovoljni, želimo da radimo još jače i bolje i na tome ću raditi tokom četvorogodišnjeg mandata.
Janković otkrio kad kreće izgradnja saobraćajnice koja će povezivati Čelinac sa Banjalukom
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.