Konstatujem da je Skupština jednoglasno, sa 18 glasova za, bez glasova protiv i bez uzdržanih glasova, donijela Deklaraciju o poništenju i nepriznavanju odluke o priznanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije – rečeno je prilikom izglasavanja te odluke u Pljevljima.
Tako se Crna Gora ponovo našla između Brisela i svojih unutrašnjih podjela. U fokusu je odluka dvije opštine – Zete i Pljevalja, da povuku priznanje Kosova.
Potez lokalnih vlasti odmah je otvorio pitanje: mogu li crnogorske opštine da mijenjaju stav države o tako važnom spoljnopolitičkom pitanju?
„Mislim da je to jasno svakome“
Srđan Vukadinović, politički analitičar iz Crne Gore, rekao je za „Blic“ TV da EU možda jeste dala neke preporuke Crnoj Gori kako se ponašati u daljem postupku priključenja i zatvaranju određenih poglavlja.
– Ali mislim da je to jasno svakome, da bi takvi potezi izazvali određenu protivrječnost sa ostalim članicama Evropske unije – rekao je Vukadinović.
Za političke snage koje podržavaju ovakve odluke, međutim, pitanje Kosova nije samo pitanje spoljne politike. Ono je i pitanje odnosa Crne Gore prema Srbiji, ali i političkog identiteta stanovništva.
Zeta i Pljevlja sada su postale primjer koliko pitanje Kosova i dalje dijeli crnogorsku političku scenu.
„Nema formalni, ima simbolički karakter“
Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković rekao je za „Blic“ TV da zna da povlačenje priznanja takozvanog Kosova od strane Zete i Pljevalja nema formalni karakter, ali ima i te kako simbolički karakter.
– Ima poruku i za naše sunarodnike u Srbiji i Republici Srpskoj, pa samim tim i na Kosovu i Metohiji, da Crna Gora ipak nije izdala našu svetu zemlju Kosovo i Metohiju, već da u nama i dalje kuca, kako kažu, obilićko srce – rekao je Dajković.
Ali kakvu težinu ove odluke imaju? Iz Brisela upozoravaju da bi to moglo da stopira put Crne Gore ka Evropskoj uniji, koja želi da postane nova članica Unije do 2028. godine. Jer dok opštine šalju svoju poruku, Podgorica ostaje odgovorna za zvaničnu spoljnu politiku države.
– Svakome je jasno, ko se iole razumije i minimalno u međunarodne odnose i vođenje spoljne politike i uopšte ovaj proces pristupanja Evropskoj uniji, da bi Crna Gora, ako bi to i dalje nastavilo ili se na državnom nivou tako nešto uradilo, došla zaista u veliki problem sa svojim daljim pregovorima oko Evropske unije – rekao je Vukadinović.
Dajković smatra da Crna Gora Hrvatskoj i Briselu ne smije da odgovori na packe.
– Crna Gora se podastire na sve moguće načine, i Hrvatskoj i Briselu, i njima ne smije da odgovori, ni na jednu packu, ni na jednu otrovnu strelicu kojima svaki dan svjedočimo – rekao je Dajković.
Za Evropsku uniju ovo je mnogo više od simbolike. Crna Gora želi da postane članica, a usklađivanje spoljne politike predstavlja jedan od važnih elemenata evropskog puta.
Zato se sada postavlja pitanje: da li će Zeta i Pljevlja ostati izolovani primjeri lokalnog političkog stava, ili bi njihov potez mogao da pokrene širu raspravu o odnosu Crne Gore prema Kosovu?
Odgovor na ovo pitanje mogao bi da pokaže koliko je pitanje Kosova i dalje važno za budući politički kurs Crne Gore, posebno nakon najava nekih novih opština koje bi mogle da krenu putem odluka Zete i Pljevalja, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.