Od kada je prije 13 godina Hrvatska ušla u EU, nijedna država kandidat nije se mnogo približila članstvu u Uniji.
Geopolitički izazovi praćeni prvo migrantskom krizom, zatim pandemijom kovida i na kraju ratom u Ukrajini uticali su, između ostalog, da pitanje proširenja EU bude godinama u drugom planu u Briselu.
Međutim, ove godine je vodećim evropskim državama stalo da pokažu da ideja EU nije umrla, prije svega u kontekstu pripreme za završetak rata na istoku i evropsku perspektivu Ukrajine i Moldavije.
Na talasu tog novog evrooptimizma „surfuju“ i države Zapadnog Balkana. Ali, sudeći po posljednjim potezima Zagreba, Hrvatska čini sve da pogotovo Srbiji i Crnoj Gori što više oteža put ka EU.
„Od prvog poglavlja 2014. godine, Hrvatska je imala rezerve“
Zoran Milivojević, karijerni diplomata, ocijenio je da Hrvatska „ne samo da ima namjeru da blokira evropske integracije Srbije, već to i sprovodi“.
– Od prvog poglavlja, dakle od 2014. kad smo mi počeli pregovore, do danas, do ovog čuvenog Klastera tri, svaki put je imala rezerve. Samo je silom argumenata većine to eliminisano, pa su se neka poglavlja otvarala. Ali u svakom slučaju je imala rezerve i nikada nije preskakala, dakle, mogućnost da utiče na tempo i sadržaj evrointegracije Srbije – naveo je Milivojević za RTS.
Inače, Hrvatska se već pet godina nalazi u grupi država koje ne žele da daju „zeleno svjetlo“ Srbiji za otvaranje Klastera 3, iako je naša država još krajem 2021. godine bila tehnički spremna za taj novi korak. U međuvremenu je izbio rat u Ukrajini, pa je neuvođenje sankcija Rusiji postalo najveća prepreka napretku Srbije ka EU.
Bez obzira na to, proljeća je čak i Evropska komisija dala preporuku Savjetu EU da otvori Klaster 3, ali Hrvatska je opet zajedno sa baltičkim državama (Estonija, Letonija i Litvanija), Holandijom, Belgijom i Švedskom povukla ručnu Srbiji. Kao razlog za to ponovo su navedeni nedostatak vladavine prava i neusklađivanje sa spoljnom politikom EU, odnosno neuvođenje sankcija Rusiji.
Nakon sahrane Ratka Mladića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske i haškog osuđenika, premijer Hrvatske Andrej Plenković ponovo je govorio o EU putu Srbije, a iz Zagreba su se čule izjave da Hrvatska treba da blokira pregovore sa Srbijom zbog sahrane.
Potom je Hrvatska u Rigi započela „veliku diplomatsku ofanzivu“, kako bi Brisel zauzeo „čvršći stav“ prema Beogradu.
„Kako to kvalifikovati, kao ljubomoru ili nešto drugo?“
Milivojević ocjenjuje da se sahrana Mladića i dalje „politički eksploatiše na način koji treba da diskvalifikuje Srbiju kao partnera ili faktora stabilnosti na ovim prostorima“.
– Hrvatska politika je i dalje opterećena srpskim pitanjem i Srbijom. Kako to kvalifikovati, kao ljubomoru ili nešto drugo, to je sad drugo pitanje, ali je to činjenica – analizira Milivojević.
Zagreb stavio točkove u klipove i Crnoj Gori, pa se opet vratio Srbiji
U međuvremenu, Crna Gora je preuzela ulogu „front ranera“ evropskih integracija pa se sve glasnije moglo čuti da će koliko već 2028. godine ući u EU.
Međutim, prvu priliku da „uvali klipove u točkove“ Crnoj Gori iskoristila je Hrvatska i zajedno sa još četiri EU države zatražila pauzu u daljim evrointegracijama Podgorice. Prije toga, Zagreb je Crnoj Gori ispostavio i svoju listu od čak šest uslova za ulazak u EU.
Pritom, premijer Hrvatske nije zaboravio da još jednom spočita Srbiji sahranu Mladića, pa je čak Generalnu skupštinu UN iskoristio da kaže kako je „učešće predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo tu ceremoniju u potpunoj suprotnosti sa vrijednostima Unije kojoj Srbija želi da pristupi“.
Dvije poruke Hrvatske
Milivojević kaže da je taj nastup „još jedan element licemjerja“ i da tu prepoznaje dvije poruke Plenkovića:
– Hrvatska nema namjeru da u odnosima sa Srbijom odustane od platforme koju projektuje, a to da je „Srbija krivac, agresor, i da sa te pozicije treba posmatrati Srbiju“Zagreb daje do znanja da će i dalje i evrointegracije i odnose sa Srbijom uslovljavati svojim interesima, možda i otvorenim pitanjima kao što su granice ili nešto drugo.
Dodaje da će Hrvatska nastojati da tu svoju „platformu“ prenese i na druge.
– Dakle, da i drugi gledaju Srbiju kao da je krivac, da je vinovnik devedesetih, da je agresor, da je, kako je on (Plenković, prim. aut.) to rekao, „prvi genocid poslije Drugog svjetskog rata“ i da je Srbija za to odgovorna i kriva. Mislim, to je ono što je poruka za nas i to je ono što mi moramo imati u vidu u našim odnosima sa Hrvatskom u narednom periodu. Ja nisam tu prepoznao pokušaj da se bude konstruktivniji i da se možda traži način da se ti odnosi kanališu prema nečemu što je i potreba, a moram da kažem i obaveza, susjedi smo – zaključuje Milivojević, piše Blic.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.